Studio Večernjeg lista u srijedu, 23. travnja 2025. godine, ugostio je Davora Matijević, kandidata SDP-a, Možemo i stranke Direkt za Splitskog gradonačelnika s kojim je razgovarala novinarka Petra Maretić Žonja.
Tijekom gostovanja u studiju, Davor Matijević se osvrnuo na rezultate anketa te iznio svoje viđenje aktualnog političkog i društvenog stanja u gradu Splitu pri čemu je istaknuo: “ Mi ćemo plaćati 100 milijuna eura kamata, a kad pogledate on uopće nema pripremljene projekte, zašto je zapravo i povlačio ta sredstva i zaduživao grad. Završio je samo projekte prethodne gradske vlasti – Žnjan i Tehnološki centar. Sve ostalo su najave i obećanja pa je rezultat danas nula stanova za priuštivo stanovanje, nula domova za starije i ne može, niti jedan dnevni boravak za starije, najskuplji vrtići, nula metara novih cesta, biciklističkih staza.” Nadodao je i kako je “Posljednji dom za starije je u Splitu izgrađen prije 36 godina. A imate 5 tisuća naših sugrađana na listama čekanja dan danas koji jednostavno čekaju neki i po 10 godina. (…) Split vam je grad koji je u 10 godina izgubio 10 100 stanovnika. Cijena nekretnina raste. Minimalno je sad od 5 do 8 tisuća eura po kvadratu.“ (Izvor: Večernji list).
Istražili smo izjave i utvrdili da je generalno točna.
Zaduženja
Splitska gradska uprava je na dnevni red 40. sjednice Gradskog vijeća, koja se održala 3. travnja, kako izvještava Hrvatska radiotelevizija uputila prijedlog o zaduživanju Grada kod Europske investicijske banke (EIB) za 79 milijuna eura radi izgradnje kapitalnih objekata i provedbe strateških projekata u idućim godinama. Detalji kredita nisu dostupni javnosti. Grad Split se već 2023. zadužio po varijabilnoj kamatnoj stopi 3.465% te je obračun ukupne kamate iznosio 37.209.769,00 EUR-a za 71.000.000,00 EUR-a.
Iako nije moguće trenutno točno izračunati, samo zaduživanje na ime dugoročnog kredita EIB ne iznosi 100 00 000, ali je moguće da se referira i na dio već otplaćenih obveza po drugim kreditima razvojnih projekta koji su završeni unazad 5 godina. Moguće je da Grad Split za ukupna zaduženja po razvojnim projektima zajedno više od 100 milijuna eura troška kamate.
Projekti
Izjava o projektima je točna.
Prema javno dostupnim podacima o projektima Grada Splita, u gradu su trenutno u provedbi 22 projekta, od čega ih je 18 započeto tijekom mandata Ivice Puljka, odnosno otkad je preuzeo tu dužnost početkom lipnja 2021. godine. Među tih 18 projekata su spomenuto uređenje Žnjana, izgradnja vrtića Pujanke i Kila, rekonstrukcija vrtića u Žrnovnici i rekonstrukcija i prenamjena bivše tržnice Mertojak u vrtić. No, u navedenim projektima nema domova za starije, dnevnih boravaka za starije, novih cesta, biciklističkih staza niti stanova za priuštivo stanovanje. Što se tiče projekta Tehnološkog parka Split, on je započeo prije Puljkova mandata i završen tijekom njegova mandata, prošle godine.
Broj stanovnika
Izjava o broju stanovnika je točna.
Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine (stranica 73), Split je imao 178.102 stanovnika. Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, broj stanovnika smanjio se na 160.577. To je pad od 17.575 stanovnika u deset godina. Dakle, i više nego spomenutih deset tisuća.
Domovi za starije i liste čekanja
Izjava o domovima za starije je točna.
Od 160.577 stanovnika prema posljednjem Popisu stanovništva, njih 35.536, odnosno 22,13 posto, starije je od 65 godina. Prema dostupnim podacima o domovima za starije u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno je 36 domova za starije, od čega tri u Splitu te 13 u okolici Splita, uglavnom privatnih. Dom za starije Lovret ima dvije ispostave, u gradu još djeluje Dom za starije Split te je Cvjetni dom privatni. Na tom popisu nema doma Cor Meridianum kojega smo pronašli na stranicama Registra pružatelja usluga socijalne skrbi, odnosno domova za starije osobe. Dom za starije i nemoćne osobe Lovret u Splitu državna je ustanova socijalne skrbi kojoj je osnivač Županija splitsko-dalmatinska, a djeluje od 1961. godine. Dom za starije i nemoćne osobe Split osnovan je odlukom Vlade Republike Hrvatske o podjeli Doma umirovljenika Split na dvije javne ustanove, koja je donesena dana 5. svibnja 1994. godine. Dom vrši svoju djelatnost na tri lokacije i to u Vukovarskoj 79 (od 1968. godine), Ivana pl. Zajca br. 2 (od 1989. godine) i u Starom Gradu na otoku Hvaru (od 2017. godine). Stoga je istinita Matijevićeva izjava da u Splitu posljednjih 36 godina, odnosno od 1989. godine, nije otvoren nijedan javni dom za starije. Međutim, bitno je napomenuti da se radi o javnim domovima, dok su se privatni otvarali u tom razdoblju.
Što se tiče kapaciteta, prema posljednjem javno dostupnom Godišnjem statističkom izvješću o domovima i korisnicima socijalne skrbi u RH u 2022. godini, koje je izdalo Ministarstvo socijalne skrbi u kolovozu 2023. godine, broj korisnika prema izvoru plaćanja cijene usluga bio je:
· Cvjetni dom Split – 44 (stranica 36)
· Dom za starije i nemoćne osobe Split – 691 (stranica 39)
· Dom za starije Lovret – 98 (stranica 39)
Uzmu li se u obzir prethodno spomenuti podaci o ukupnom broju starijih od 65 godina u Splitu, kojih je više od 35 tisuća, može se zaključiti kako domski kapaciteti nisu dostatni za umirovljenike u Splitu.
Što se tiče brojki o listama čekanja, obratili smo se Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, međutim, od njih nismo dobili točan podatak o tome kolike su liste čekanja u splitskim domovima. Njihovu izjavu prenosimo u cijelosti.
– U Republici Hrvatskoj ukupno je 674 pružatelja usluga smještaja starijim osobama, od toga tri državna doma, 45 pružatelja čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave (tzv. decentralizirani domovi), te 626 ostalih pružatelja usluga smještaja za starije osobe u mreži i izvan mreže koji su upisani u Registar pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi pružatelja socijalnih usluga. Podaci o pružateljima socijalnih usluga javno su dostupni na poveznici https://mrosp.gov.hr/registar-pruzatelja/13416.
Socijalne se usluge mogu ostvarivati unutar mreže ili izvan nje. U mreži se ostvaruju usluge temeljem rješenja Hrvatskoga zavoda za socijalni rad, a pružaju ih ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, te drugi osnivači s kojima je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike sklopilo ugovor o pružanju socijalnih usluga.
Broj pružatelja smještaja za starije osobe u mreži je 141 pružatelj s utvrđenim kapacitetom smještaja za 3643 korisnika, a broj pružatelja smještaja za starije osobe izvan mreže je 533 pružatelja s utvrđenim kapacitetom 26.705 korisnika. Ukupan broj svih smještajnih kapaciteta za starije osobe u Republici Hrvatskoj iznosi 30.348 korisnika na temelju izdanih rješenja za ispunjavanje mjerila za pružanje socijalnih usluga (licencije).
S obzirom na to da za sada svaki dom za starije raspolaže vlastitom listom čekanja, dolazi do preklapanja prilikom podnošenja zahtjeva potencijalnih korisnika iz razloga što jedna osoba može podnijeti zahtjev na više domova istovremeno. U svrhu osiguranja dostupnosti podataka o broju korisnika na listi čekanja u realnom vremenu, u tijeku je uspostava Registra korisnika socijalnih usluga u kojem će se na jednom mjestu voditi podaci o korisnicima socijalnih usluga, kao i podaci o zaprimljenim zahtjevima za korištenjem usluga (tzv. lista čekanja).
Sustav će primjerice jednog korisnika, neovisno o tome kod koliko se pružatelja usluga vodi na listi čekanja za određenu vrstu usluge, ‘prepoznati’ kao jednog korisnika, a prilikom realizacije usluge sustav će automatski ‘brisati’ korisnika s liste čekanja na svim drugim mjestima. Podaci će se prikupljati zasebno za korisnike u mreži i izvan mreže, odnosno korisnike upućene putem nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad te za korisnike koji usluge primaju i putem privatnog ugovora. Registar korisnika socijalnih usluga vodit će se na razini Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a nakon stavljanja Registra u produkciju dobit će se uvid u stvarno stanje popunjenosti i potreba za kapacitetima svih socijalnih usluga.
Nastavno na gore sve izneseno, a dok se ne uspostavi u potpunosti informacijski sustav, upućujemo Vas da podatke o broju korisnika na listama čekanja zatražite direktno od pružatelja usluga, s obzirom da su pružatelji usluga dužni svaki za sebe voditi evidenciju o podnesenim zahtjevima za određenom uslugom tzv. liste čekanja.
Ministarstvo, dakle, nema točne brojke o listama čekanja, jer taj broj varira od doma do doma te ovisi o mnogo drugih faktora. Primjerice, više se osoba može prijaviti na listu čekanja u više domova, nekim je osobama odmah potreban dom, dok si druge ‘čuvaju mjesto’ kada budu trebali mjesto u domu u budućnosti.
Prema izvješću rada doma Lovret za 2023. godinu, vidljivo je da je te godine ukupno zaprimljena 171 molba za smještaj, dok je kapacitet te godine bio 99. Ukupan broj zamolbi na listi čekanja s danom 31.12.2023. bio je 487, od čega je 25 zamolbi na prioritetnoj listi čekanja. Dakle, gotovo pet zamolbi na jedno mjesto. No u Izvješću o stanju u socijalnoj ustanovi – Domu za starije i nemoćne osobe Split za 2023. godinu nije naveden broj zahtjeva niti listi čekanja, za dostupnih 681 mjesta na dan 31.12.2023.
Konkretne brojke o listama čekanja, kao i vrijeme čekanja, zatražili smo od ova dva splitska doma.
Iz doma Lovret su nam se javili telefonski, a ravnateljica doma Leonka Bošnjak Čovo objasnila je kako trenutno imaju 101 osobu u smještaju, dok je na listi čekanja 550 osoba. Međutim, naglasila je da te brojke nisu vjerodostojne jer iste osobe istovremeno pošalju zahtjeve u više domova te to čine i prije nego što zaista imaju tu potrebu. Što se tiče vremena čekanja na mjesto u domu, Bošnjak je objasnila kako samostalne osobe u kategorijama 1. i 2. stupnja čekaju do pet godina na mjesto u domu, no u praksi je to najčešće od kojeg mjeseca pa do godinu dana. Naime, od 10 do 20 osoba koje iz Doma zovu u smještaj, jedna osoba uđe u smještaj. Od pet do deset godina na dom čekaju jedino osobe s Alzheimerom i demencijom, s obzirom na to da je kapacitet Doma za te osobe ograničen te postoje posebni uvjeti u pravilniku za njih. Trenutno je takvih osoba u Domu u Lovretu 16.
Dakle, do deset godina jedino čekaju osobe kojima je potrebna posebna skrb, stoga su za njih potrebni veći kapaciteti u javnim domovima. Iako je taj dio izjave činjenično točan, dublja analiza otkriva da je točan samo u rijetkim slučajevima, a brojke od pet tisuća ljudi koji čekaju na domove su preuveličane, budući da nije situacija da svi ti ljudi u tom trenutku aktivno traže smještaj u domu.
Cijene nekretnina u Splitu
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna prosječna cijena po 1 m2 svih prodanih stanova (bez obzira na prodavatelja) u 2024. godini na razini cijele Hrvatske iznosila je 2504 eura, što je rast od 11,5 posto posto u odnosu na 2023. godinu kada su te cijene iznosile prosječno 2246 eura. No, s obzirom na to da DZS ne objavljuje prosječne cijene kvadrata prodanih stanova u Splitu, već samo za Zagreb i ukupno ostale dijelove Hrvatske te smo brojke potražili u drugim izvorima.
S obzirom na to da ne postoji nacionalno praćenje cijena kvadrata prodanih nekretnina na razini gradova. Najrelevantnije podatke može ponuditi portal i oglasnik za nekretnine Njuškalo. Prema podacima koje nam je ustupio portal i oglasnik za nekretnine Njuškalo, prosjek traženih cijena za kvadrat stana po kvartovima u Splitu u 2024. godini kretale su se od 2305 eura na Lovrincu, do čak 7145 eura u uvali Zenta, što je rast od čak 23 posto u odnosu na 2023. godinu. Prosječna je cijena kvadrata stana u svim kvartovima u Splitu u 2024. iznosila 4381 eura. Podatke ovog istraživanja prenosili su i drugi mediji.
Od kvartova s najvećim rastom cijena kvadrata u 2024. u odnosu na 2023. su Križine (4866 eura, rast od 39,7 posto) Marjan (5743 eura, rast od 38,5 posto), Dobri (5059 eura, rast od 19 posto). Među najskupljim kvartovima još su i Meje (6034 eura), Grad (5613 eura), Duilovo (5604 eura), Lučac (5584 eura), Bačvice (5449 eura), Firule (5373 eura) itd.
S druge strane, prema izračunu portala GoHome.hr, o čemu je pisao Tportal (slika), prosječna cijena stana po metru kvadratnome u Splitu na dan 23. ožujka 2025. bila 3797 eura, a kuće 3771 euro.
Dakle, izjave Davora Matijevića da cijene nekretnina u Splitu rastu su točne, međutim, činjenica da se cijene kvadrata kreću od minimalno pet do osam tisuća eura po kvadrata nisu točne, barem ne kada se pogledaju prosječne tražene cijene po kvartovima.
Zbog svega navedenoga izjave Davora Matijevića su tek djelomično točne. Iako nisu sve brojke i izjave precizno iznesene, on ukazuje na probleme u Gradu Splitu koji se tiču brige o starima (liste čekanja u domovima za starije) i mladima (visoke cijene nekretnina, nepriuštivo stanovanje), koji svakako postoje. Međutim, razmjer tih problema nije toliki kolikim ga Matijević predstavlja u svojim izjavama.
