Četvrti i posljednji ciklus unutar projekta Unaprjeđenje kulture provjere činjenica obuhvaćao je analizu i provjeru izjava političkih kandidata u vrijeme lokalnih izbora u dva izborna kruga.
Ovaj ciklus provjere izjava političkih kandidata razlikovao se od prethodnih prvenstveno zbog specifične forme i složenosti provedbe lokalnih izbora koji obuhvaćaju izbor kandidata za više funkcija – na lokalnim izborima građani biraju nositelje izvršne vlasti u lokalnim jedinicama (općinske načelnike, gradonačelnike i župane, njihove zamjenike i članove predstavnička tijela lokalnih jedinica, članove općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba, članove predstavničkih tijela Vijeća gradskih četvrti i Vijeća mjesnih odbora). Zbog navedene kompleksnosti, Specijalizirana jedinica za provjeru točnosti izjava u javnom prostoru, provela je detaljnu reviziju i prilagodila svoj pristup provjeri izjava, kao i metodologiju, lokalnim izborima. U ovom ciklusu provjere fokus je bio primarno na izjavama kandidata u županijskim središtima i glavnim gradovima županija, uz mogućnost proširenja na druge gradove u slučajevima nedostatka dovoljnog broja relevantnih izjava.
Četvrti ciklus provjere pratio je razdoblje od prikupljanja samih kandidatura, odnosno komunikaciju potencijalnih kandidata i prije službenog početka kampanja te komunikaciju i izjave kroz oba izborna kruga izbora predstavnika na lokalnim izborima. Ovaj ciklus provjere tvrdnji političkih aktera uključivao je praćenje izjava kandidata na lokalnim izborima, odnosno njihove komunikacije kroz medijske nastupe, konferencije za medije i sučeljavanja koja su emitirali i pratili nacionalni i lokalni mediji.
U navedenom razdoblju prikupljeno je preko 180 izjava, a u konačnoj provjeri odabrano je i obrađeno njih 37.
Od ukupno 37 analiziranih izjava u sklopu ovog ciklusa, njih 26 ocijenjeno je točnima, 6 netočnima, dok je 5 izjava dobilo ocjenu niti točno niti netočno. Ocjena mjere točnost niti točno niti netočno odnosi se na izjave koje su djelomično točne, međutim izostavljaju ključne informacije, prikazuju podatke izvan konteksta ili se sastoje od više tvrdnji od kojih su neke istinite, a druge netočne. Post-izborna rekapitulacija pokazuje da je većina izjava političkih kandidata u ovom ciklusu izbora bila utemeljena na činjenicama i istini. Manji broj tvrdnji ocijenjen je netočnim, a u navedenim slučajevima najčešće se radilo o pretjerivanju brojkama ili retoričkom uveličavanju problema. Navedeni rezultati prikazuju da, iako većina kandidata u kampanji fokus u svojoj komunikaciji stavlja na činjenicama, i dalje postoji potreba za pažljivim praćenjem političke komunikacije i tvrdnji kako bi se u budućnosti osigurala transparentnost izbornog procesa te omogućilo građanima da donose odluke na temelju vjerodostojnih i točnih informacija.
