Novosti
Dr. sc. Branko Ančić, sociolog s Instituta za društvena istraživanja objašnjava značaj termina komore jeke, dezinformacija, misinformacija i lažnih vijesti, učinku navedenog na društvo te se dotiče sociologije znanja.
Kroz vrijeme, umjetna inteligencija postaje sve prisutniji alat kojeg koriste mnogi – u poslovne, ali i privatne svrhe.
Podcast Tocno.hr donosi razgovore s osam istaknutih stručnjaka na teme lažnih vijesti, dezinformacija i teorija zavjere.
Lažne vijesti i dezinformacije veoma se brzo šire javnim, medijskim i digitalnim prostorom, a videoigre poput Bad News postaju važan dio alata za edukaciju o prepoznavanju manipulacije.
Pojava i dijeljenje lažnih oglasa povezuje se s razvojem interneta te digitalnom tehnologijom, a bivaju oblikovani s ciljem manipulacije ili obmane javnosti te stjecanja materijalne koristi.
Slaženje pojedinca u moru informacija, podataka i sadržaja biva otežano, a lažne vijesti, dezinformacije i lažni oglasi onemogućuju uspješnu obradu podataka.
U vremenu 21. stoljeća istinita i provjerena informacija je ključna posebice s porastom broja dezinformacijama i lažnih vijesti.
Proces provjere činjenica podrazumijeva identifiikaciju sumnjivih izjave i podataka, općenito sadržaja kojemu je potrebna dodatna provjera.
Razvoj digitalne tehnologije te njegovi produkti poput društvenih mreža, algoritama i domena omogućili su brzu i jednostavnu distribuciju sadržaja i informacija bez obzira na geografske i vremenske prepreke.
Društvene mreže unaprijedile su društvo, međutim njihovo nepromišljeno i nepažljivo korištenje može dovesti do ozbiljnih i negativnih posljedica.
Razvojem medija ljudi su dobili novi prozor u svijet – u život ljudi koji se nalaze tisućama kilometra od njih, u morski svijet koji živi u dubinskom plavetnilu oceana te u život nekih prošlih zajednica i plemena.
Senzacionalizam i Clickbait kratkoročno privlače pažnju javnosti i trenutačno povećavaju financijsku dobit, međutim dugoročno dovodi do pada povjerenja javnosti u medijski sadržaj.