„Unaprjeđenje kulture provjere činjenica“ naziv je projekta koji provodi Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ), u partnerstvu s akademskim istraživačima s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te medijskim stručnjacima iz Lider Media. Projekt stavlja fokus na analizu i provjeru informacija iz područja ekonomije i gospodarstva, a koje politički akteri plasiraju u javnost tijekom službenih izbornih kampanja kroz četiri izborna ciklusa – za Hrvatski sabor (parlamentarni izbori), za Europski parlament za predsjedničke i lokalne izbore. Projekt je usmjeren na promicanje povoljnog okruženja za kvalitetno novinarstvo te jačanje otpornosti društva na dezinformacije, a financiran sredstvima Europske unije.
Treći ciklus provjere činjenica u sklopu projekta „Unaprjeđenje kulture provjere činjenica“ usmjeren je na analizu i provjeru izjava za predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj, čija je službena kampanja započela 11. prosinca 2024. godine, objavom pravovaljane liste kandidata od strane Državnog izbornog povjerenstva. DIP je zaprimio je 11 kandidatura, no samo osam kandidata prikupilo je potrebnih 10.000 pravovaljanih potpisa, a to su: Zoran Milanović (aktualni predsjednik, podržan od SDP-a i partnera), Dragan Primorac (podržan od HDZ-a i partnera), Miro Bulj (kandidat Mosta), Ivana Kekin (kandidatkinja stranke Možemo!), Branka Lozo (stranka Dom i nacionalno okupljanje), Marija Selak Raspudić (nezavisna kandidatkinja), Tomislav Jonjić (nezavisni kandidat) i Niko Tokić Kartelo (nezavisni kandidat). Kandidati koji nisu uspjeli prikupiti dovoljan broj potpisa uključuju Dražena Keleminca (A-HSP), Karolinu Vidović Krišto (OiP) i Slobodana Midžića (nezavisni kandidat).
S obzirom na broj kandidata, analizirale su se i provjerava izjave za vrijeme službene izbore kampanje za predsjedničke kandidata, pet kandidata koji prelaze izborni prag s 5% podrške birača (izvor: Istraživanja Ipsosa provedenih za RTL i Dnevnik Nove TV), a to su: Zoran Milanović, Dragan Primorac, Ivana Kekin, Miro Bulj i Marija Selak Raspudić.
Treći ciklus provjere i analize izjava kandidata za predsjednika Republike Hrvatske obuhvaćao je razdoblje od 11. prosinca 2024. do 12. siječnja 2025. godine. Budući da u prvom krugu predsjedničkih izbora nitko od kandidata nije osvojio natpolovičnu većinu glasova (51 %), održan je drugi krug izbora, koji je proveden 12. siječnja 2025.
Tijekom oba kruga predsjedničkih izbora zabilježena je znatno manja zastupljenost kandidata u javnom i medijskom prostoru u usporedbi s prethodna dva izborna ciklusa – parlamentarnim i europskim izborima. Navedeno se posebice istaknulo u drugom krugu gdje je održano samo jedno sučeljavanje između dva kandidata za predsjednika Republike Hrvatske. Smanjen intenzitet javnih i medijski nastupa te sučeljavanja utjecao je na količinu objavljenih vijesti, kao i izjava dostupnih za provjeru unutar navedenog ciklusa. Unatoč navedenom, na daljnju provjeru i razmatranje poslano je više od 60 izjava, a u konačnoj provjereno obrađeno je njih 21: 8 Zorana Milanovića, 8 Dragana Primorca, 2 Ivane Kekin, 2 Mire Bulja i 1 Marije Selak Raspudić.
Utvrđivanje točnosti ili netočnosti izjava izrečenih u javnom i medijskom prostoru temeljilo se na prethodno navedenom unaprijeđenom mjeraču točnosti s tri skale – TOČNO, NITI TOČNO NITI NETOČNO, NETOČNO.
Provjerene izjave u najvećoj su mjeri bile točne, čak 11 obrađenih izjava bilo je označeno točnim. Ostale izjave bile su u jednakoj mjeri označene kao netočne i niti točne niti netočne, njih 5 od 21.
Analiza trećeg ciklusa, odnosno provjere izjava tijekom službene kampanje za predsjedničke izbore, pokazala je drugačiji trend u odnosu na one zabilježene tijekom europskih izbora. S obzirom na to da je više od 50 % izjava ocijenjeno točnima, može se utvrditi kako je prisutan pozitivan pomak u komunikaciji kandidata. Ovakav trend sugerira da su kandidati tijekom kampanje nastojali biti precizniji i odgovorniji u iznošenju činjenica, što je iznimno važno za kvalitetu demokratskog procesa.
Politički akteri imaju posebnu odgovornost u prenošenju točnih i provjerenih informacija. Neprovjerene, netočne ili manipulativne tvrdnje mogu zbuniti birače i dovesti ih zablude, narušiti povjerenje građana u demokratski proces i legitimitet političkog sustava. Istinitost tvrdnji, njihova vjerodostojnost te prikazani trend korak je prema jačanju transparentnosti i povjerenja građana u institucije vlasti.
