U prostorijama Centra za mlade Zadar, 22. svibnja 2025. godine, održan je okrugli stol pod nazivom “Tajne influencera: između stvarnosti i lažnih vijesti” koji je za cilj imao prisutnima pojasniti kako sadržaj infleuncera na društvenim mrežama oblikuje razmišljanja i ponašanja mladih te kakvu ulogu u navedenom ima medijska pismenost.
U raspravi su sudjelovali: dipl. nov. Katarina Alvir sa Sveučilišta u Zadru, Tamara Kvas, mag. comm. iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, Vladimir Šetka s HRT-a te dr. sc. Linda Martić Kuran s Veleučilišta Marko Marulić u Kninu. Okrugli stol je moderirala Vlatka Vučić Marasović, voditeljica Dalmatinske podružnice Hrvatske udruge za odnose s javnošću.
Svrha okruglog stola bila je osvijestiti javnost o rastućem utjecaju influencera na djecu i mlade te istaknuti potrebu razvoja kritičke svijesti i medijske pismenosti.
Okrugli stol otvorila je Katarina Alvir definirajući pojam influecera te objasnila njihovu kategorizaciju (beauty influeceri, fitness, lifestyle, travel influeceri i dr.). Nadalje, prikazala je primjere njihove komunikacije te istaknula nekoliko slučajeva u kojima su influenceri uz pomoć svog dosega manipulirali svojim pratiteljima i širili dezinformacije te lažne vijesti. Također, upozorila je na sve tanju granicu između autentičnog sadržaja i oglašavanja.
Tamara Kvas istaknula je kako djeca i mladi stvaraju parasocijalne veze s influecerima. Mladi imaju osjećaj da “poznaju” influecere koje prate, iako ih nikad nisu upoznali licem-u-lice, da su dio njihove grupe prijatelja, čime je doprinos sadržaja i komunikacije influecera snažniji. Također, nadodala je ako djeca nemaju potrebne alate za snalaženje u digitalnom svijetu te ako su prepuštena digitalnom okruženju bez odgovarajuće pripreme mogu postati žrtva manipulativnog sadržaja.
Linda Martić Kuran naglasila je važnost primarne socijalizacije i učenja o medijima, ističući problem nedovoljne medijske pismenosti roditelja. Dodala je kako potrošačka kultura značajno utječe na konzumaciju sadržaja.
U raspravi su otvorena i pitanja o razini medijske pismenosti u hrvatskoj, ulozi roditelja, ali i školskog sustava te mogućnostima samih društvenih mreža u jačanju otpornosti djece na manipulativne poruke. Vladimir Šetka istaknuo je kako ga zabrinjava činjenica da veliki broj mladih kao primarni izvor informacija koristi društvene mreže.
Panelisti su se složili da je uloga influencera u oblikovanju identiteta mladih snažnija nego ikad prije te da društvene mreže nisu samo izvor zabave, već i prostor formiranja stavova, vrijednosti i ponašanja.
Ključne teme rasprave:
- Prikriveno oglašavanje i manipulacija sadržajem: Influenceri često ne označavaju sponzorirane objave što može dovesti do pogrešnih i nerealnih očekivanja njihovih pratitelja.
- Niska razina medijske pismenosti: Konzumenti medijskog sadržaja često ne znaju procijeniti autentičnost objava. Djeca i mladi često bezuvjetno vjeruju sadržaju koji vide na društvenim mrežama, a roditelji ako sami ne razumiju kako funkcionira digitalni prostor i ne znaju sadržaji koji njihovo dijete prati na društvenim mrežama često ne mogu pružiti adekvatnu podršku.
- Parasocijalne veze: Djeca i mladi razvijaju osjećaj bliskosti s influencerima, to jest percipiraju ih kao prijatelja ili dobronamjernog savjetnika čime bivaju podložniji dosegu influencera i njihovim komercijalnim porukama.
- Provjeravanje izvora i tradicionalni mediji: Društvene mreže sve više postaju primarni izvor informiranja javnosti. Razvojem društvenih mreža i brojnih internetskih pretraživača promijenila se i potreba publika. Velika količina informacija u kratkom vremenskom periodu zagušuje medijski i javni prostor.
Zaključci s okruglog stola:
- Influenceri imaju snažnu ulogu u oblikovanju percepcije djece i mladih: Influenceri svjesno ili nesvjesno, objavama i komunikacijom, odnosno sadržajem na društvenim mrežama doprinose oblikovanju određene slike o svijetu, izgledu, uspjehu i životnim vrijednostima kod djece i mladih.
- Granice između stvarnog i virtualnog postaju sve nejasnije: Djeca i mladi sve teže razlikuju stvaranost od prikaza na društvenim mrežama što može dovesti do razvoja nesigurnosti i oblikovanja nerealnih očekivanja, a potom i frustracija.
- Kritičko razmišljanje i razvoj medijske pismenosti kao najbolji alati u borbi protiv dezinformacija, lažnih vijesti i manipulacije.
- Društvene mreže dovode do oblikovana novih normi i standarda: Standardi ljepote, uspjeha i međuljudskih odnosa danas bivaju oblikovani objavama na društvenim mrežama što može dodatno zamagliti razliku između realnosti i virtualne stvarnosti.
Prijedlozi za daljnje postupanje:
- Kontinuirani razvoj medijske pismenosti: Sustavno obrazovanje o digitalnim medijima, influencerima, oglašavanju i kritičkom razmišljanju nužni su u današnjem suvremenom društvu u kojem sve veću ulogu počinju imati društvene mreže i drugi produkti tehnologije.
- Radionice za roditelje i učitelje: Osnaživanje roditelja i učitelja kako bi mogli sustavno pratiti i razumjeti sadržaj koji djeca i mladi pregledaju na društvenim mrežama te razgovarati s njima o digitalnom sadržaju koji konzumiraju.
