VIJEST

Tackling mis/disinformation – Regionalni stručnjaci o dezinformacijama i budućnosti komunikacije

Autor: Maja Kočiš, HUOJ
event 17.06.2025.
Izvor: arrpa.ro

Događaj je okupio vrhunske stručnjake iz područja obrazovanja, komunikacije, odnosa s javnošću, javne politike, lidere mišljenja iz triju zemalja kako bi sudionici pružili dublji uvid te sveobuhvatni prikaz teme iz različitih perspektiva.

U partnerstvu sa Rumunjskom udrugom za odnose s javnošću (ARRP) i Bugarskom udrugom za odnose s javnošću (BAPRA) 28. svibnja 2025. organizirali smo konferenciju na daljinu pod nazivom “Tackling mis/disinformation – Experts perspective” posvećenu jednoj od najvažnijih tema danas – širenju dezinformacija. Sudjelovali su stručnjaci iz područja obrazovanja, komunikacija, odnosa s javnošću, javne politike i lideri mišljenja iz sve tri zemlje. Cilj konferencije bio je informirati komunikacijske stručnjake o strategijama i planovima na nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini u borbi protiv dezinformacija. U vremenu kada se vijesti brzo šire, a dezinformacije i lažne vijesti su sve češće, razumijevanje narativa i provjera informacija od izuzetne je važnosti.

Viorica Rosca , predsjednica ARRP-a, otvorila je raspravu uvodom o implikacijama fenomena dezinformacija, mjerama koje je poduzelo sedam regionalnih PR udruženja koja su potpisala zajednički memorandum te ulozi sveučilišnog obrazovanja u osposobljavanju stručnjaka. Georgi Auad, stručnjak za analizu, mjerenje i procjenu ugleda, potom je govorio o mjerama koje su poduzele lokalne vlasti u Bugarskoj kako bi zaštitile ključne vrijednosti komunikacije: istinu, transparentnost i javno povjerenje. Raluca Ciochină, doktorandica na Fakultetu za komunikaciju i odnose s javnošću Nacionalnog sveučilišta za političke studije i javnu upravu (NUPSPA), predstavila je istraživanje o umjetnoj inteligenciji i novim tehnologijama što je izuzetno važno s obzirom na veliki broj novih digitalnih alata i algoritama koji se svaki dan oblikuju.

Na konferenciji je sudjelovala i izvršna direktorica HUOJ-a, Maja Kočiš koja se osvrnula na provedbu i saznanja projekta “Unapređenje kulture provjere činjenica” te etike u odnosima s javnošću.

Projekt, koji je još uvijek u tijeku, financira Europska unija. Provodi se u suradnji s medijskim partnerom Lider Media d.o.o. te akademskim stručnjacima s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kroz izlaganje osvrnula se na ciljeve i aktivnosti projekta:

Praćenje izbornih ciklusa: Projekt prati četiri izborna ciklusa u Hrvatskoj: izbore za Hrvatski sabor, izbore za Europski parlament, predsjedničke izbore i lokalne izbore. Fokus je na provjeri ekonomskih i poslovnih informacija koje se prezentiraju javnosti tijekom službenih izbornih kampanja. Provjera se vrši na temelju izjava, debata i objava na društvenim mrežama.

Poboljšanje mehanizama provjere: Jedan od glavnih ciljeva projekta je poboljšati mehanizme i procese za provjeru informacija u medijskim redakcijama.

Edukacija javnosti: Projekt također ima za cilj stvaranje medijskog i obrazovnog sadržaja koji će omogućiti lakšu, bolju i bržu identifikaciju dezinformacija. Cilj je smanjiti njihov utjecaj na javnost.

Dostupnost resursa: Sva otkrića, zajedno s nizom obrazovnih videozapisa, kvizova, podcasta, te specifičnih uputa i smjernica, dostupni su na mrežnoj stranici projekta.

Uočeni problemi i zaključci:

Nedostatak provjere informacija: Istraživanja su pokazala da većina korisnika, bez obzira na dob, koristi društvene medije kao jedini izvor informacija, bez provjere njihove točnosti. Ti korisnici često nisu svjesni da su upali u “filter mjehur” koji su umjetno stvorili algoritmi.

Korištenje umjetne inteligencije: Od početka praćenja izbornih ciklusa, postalo je jasno da se umjetna inteligencija sve više koristi za stvaranje audio i video sadržaja koji obmanjuju birače. Trenutno ne postoji učinkovit način da se ovaj sadržaj ograniči ili razotkrije.

Važnost Akta o digitalnim uslugama: Zbog navedenih problema, istaknuta je važnost Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act), čiji je cilj stvaranje sigurnijeg online okruženja za digitalne korisnike i tvrtke.

Fact-checkeri u Hrvatskoj: Trenutno u Hrvatskoj djeluje više od 20 “fact-checkera”, a svaki od njih specijaliziran je za određeno područje, poput rodne ravnopravnosti, ekologije, klime, zdravlja ili online sigurnosti. Unatoč tome, dezinformacije i lažne vijesti nisu toliko raširene kao u većim globalnim zemljama.

“Tackling mis/disinformation – Experts perspective” pokazala je koliko je regionalna i međusektorska suradnja ključna u borbi protiv dezinformacija. Kroz rasprave i razmjenu iskustava naglašena je važnost medijske pismenosti te jačanja povjerenja u relevantne izvore informacija.

Program i ostale informacije o konferenciji dostupne na poveznici!