S vremenom, javni i medijski prostor biva sve više opterećen reklamnim, sponzoriranim i oglašivačkim sadržajem. Blještava svjetla na billboardima koji se nalaze uz najveće prometnice, vesele pjesme i rime u sklopu reklamana na radiju i televiziji, preporuke influencera na društvenim mrežama za proizvode, usluge i brendove te ponude koje korisnici ne smiju propustiti postaju dio suvremenog oglašivačkog prostora. Mnogobrojni oglasi i reklame koji su se kontinuirano svakoga dana plasiraju putem televizije, radija i interneta doveli su do zasićenja javnosti. Preciznije rečeno, klasični oglasi bili su veoma jednostavni za prepoznati, stoga su ih ljudska bića počela izbjegavati što se negativno odrazilo na organizacije i korporacije. U želji da dopru do ciljane publike putem reklama i oglasa dolazi do razvoja prikrivenog oglašavanje kao oblika neizravnog oglašavanja i promocije, odnosno suptilnog načina oglašavanja kojeg korisnici na prvu ne percipiraju kao oglašavanje i reklamiranje. Prikriveno oglašavanje može se pronaći u svim oblicima sadržaja, od filmova preko televizijskih emisija i serija pa sve do sadržaja influencera. Navedena vrsta oglasa vješto je ukomponirana u organski sadržaj ili uobičajeni program što otežava prepoznavanje istog kao reklamu konzumentu. Cilj reklamnog ili oglašivačkog sadržaja je prodaja proizvoda, odnosno potaknuti i intrigirati kupce o prednostima određenog proizvoda i usluge što će naposljetku dovesti do konzumacije istih. Međutim, prikrivenim oglašavanjem domišljato i spretno skriva navedeni određeni cilj što dovodi do zavarivanja publike, to jest konzumenti i korisnici sadržaja su izloženi marketinškoj poruci bez znanja. Zakonom o medijima RH zabranjeno je, odnosno “nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje”.
Provjeri svoje znanje o prikrivenom oglašavanju:
Cilj kviza je pomoći korisnicima platforme naučiti prepoznati prikriveno oglašavanje.
Ovaj kviz osmišljen je u sklopu projekta „Unaprjeđenje kulture provjere činjenica“ kojeg provodi HUOJ u suradnji s medijskim stručnjacima iz Lider media te Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku potporu Europske unije – NextGenerationEU.
