Aktualni osječki gradonačelnik i kandidat HDZ-a za novi mandat na čelu grada Osijeka Ivan Radić u nedjelju je predstavio svoj izborni program vođen sloganom “Naprijed, Osijek”, u kojemu navodi kapitalne projekte koji su dio strateškog plana za novo razvojno razdoblje.
U nedjelju, 27. travnja 2025. godine, aktualni osječki gradonačelnik i kandidat HDZ-a u nadolazećim lokalnim izborima predstavio je svoj izborni program. Na predstavljaju okupljenim se obratila i saborska zastupnica te kandidatkinja HDZ-a za osječko-baranjsku županicu Nataša Tramišak.
Nataša Tramišak je izjavila kako je „…ovo bio mandat koji je pokrenuo grad Osijek i OBŽ. Osijek je postao sinonim za ulaganja u rast i razvoj infrastrukture, za otvaranje novih radnih mjesta, za dolazak poduzetnika i nove investicije, kako stranih tako i domaćih. Pokazali smo kako možemo zaustaviti negativne trendove, kako smo zaustavili iseljavanje i kako su Osijek i OBŽ postali poželjno mjesto za dolazak i opstanak prvenstveno mladih obitelji.“ (Izvor: Glas Slavonija)
Istražili smo izjavu i utvrdili da je uglavnom točna.
Prema dostupnim podacima za 2022. godinu, Osječko-baranjska županija ostvarila je BDP od približno 3,485 milijardi eura. Prema analizi Ekonomskog instituta, najveći dio BDP-a hrvatskog gospodarstva ostvaruje se u Gradu Zagrebu, čak trećina (33%), iza kojeg s udjelima iznad 8% slijede Splitsko-dalmatinska (8,8 %) i Primorsko-goranska županija (8,2%). Značajniji doprinos ostvarenju BDP-a bilježe još i Zagrebačka (6,6%), Istarska (6 %) i Osječko-baranjska (5,2%) županija, što su podaci za 2022. godinu. Prema analizi Županijske razvojne agencije OSB županija, BDP je u 2018. godini bio na istoj razini.
Iako OBŽ doprinosi s 5,2% BDP-a Hrvatske, BDP po stanovniku je 25% ispod nacionalnog prosjeka, što pokazuje da razina razvijenosti još značajno zaostaje za jačim regijama.
Osijek i Osječko-baranjska županija su u posljednjem mandatu doista izdvajali značajna sredstva u razvoj infrastrukture, no to ipak treba staviti u jasan kontekst. Većima javnim investicija u infrastrukturu dijelom je ili čak većinom financirana sredstvima iz EU fondova, posebice NPOO-a. Naime, župani, gradonačelnici i načelnici nerijetko primjećuju da je država sklonija preusmjeriti sredstava iz NPOO-a u lokalne sredine, kad je tamo na vlasti HDZ ili stranke koje ih podržavaju. No, unatoč tome, Osijek jest povukao značajna sredstva iz EU fondova, između ostalog i oko 25 milijuna eura za nove tramvaje koje će za Osijek raditi Končar, što je samo po sebi velika stvar, što je prvi put u 43 godine da Osijek dobiva nove tramvaje.
No, ono što je važno isto tako zabilježiti jest i da je proračun Osijeka povećan u proteklom mandatu i to sa 111 na 195 milijuna eura, čime se hvalio sam gradonačelnik Ivan Radić na HDZ-ovom skupu što je stranka na svojim stranicama i prenijela.
U Osijeku je prošle godine otvorena najveća strana investicija, pogon tvrtke Jabil, što su prenijeli svi vodeći mediji u zemlji, u kojoj je planirano 1500 novih radnih mjesta.
Zaključno, točno je da je u mandatu došlo do velikih infrastrukturnih ulaganja i pozitivnih pomaka u gospodarstvu – posebno kroz EU fondove (Gospodarski centar OBŽ:, Revitalizacija osječke Tvrđe, Modernizacija tramvajske infrastrukture i izgradnja podvožnjaka, Izgradnja dječjih vrtića) i investiciju Jabila (Jabil je u Industrijskoj zoni Nemetin izgradio proizvodni pogon površine 47.938 četvornih metara, što predstavlja najveću privatnu investiciju u Osijeku u posljednjih 30 godina).
Premda se dosta priča o povratku hrvatskih iseljenika u Osijek, pogotovo nakon Jabilove investicije, istina je sljedeća: prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Osijek je imao 75.535 stanovnika, što predstavlja pad u odnosu na 84.104 stanovnika iz 2011. godine. Ovaj trend smanjenja broja stanovnika prisutan je i u cijeloj Osječko-baranjskoj županiji, koja je između 2011. i 2021. izgubila 47.006 stanovnika, što je najveći apsolutni pad među svim županijama u Hrvatskoj. Novije podatke nema ni Državni zavod za statistiku, koji je izvor ovih pokazatelja, ni drugi izvori. U 2024. godini, migracijski saldo OBŽ i dalje je negativan, ali se prepolovio u odnosu na 2023. godinu.
