U vremenu u kojem umjetna inteligencija ima sve snažniji doprinos i utjecaj na ponašanje, razmišljanje i općenito život ljudskih bića, kao i društvo, svakodnevicu te način na koji pojedinac percipira informacije i sadržaj, sve je učestalije pitanje kako prepoznati istinu u digitalnom svijetu gdje je granica između manipulacije, iluzije i stvarnosti sve tanja.
Okrugli stol pod nazivom “Digitalna iluzija: Kad AI stvara lažne vijesti, kako pronaći istinu?” okupio je stručnjake iz područja obrazovanja, medija i digitalnih tehnologija Mariju Dušević, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Kristijana Opačaka, INFOBIP, izv. prof. dr. sc. Marijanu Ražnjević Zdrilić, Odjel za primijenjene komunikacijske znanosti, Sveučilište Zadar i izv. dr. sc. Josipa Ćirića, Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište Zadar, koji su moderaciju Vlatke Vučić Marasović, voditeljice Dalmatinske podružnice HUOJ-a, prisutnima podjelili svoja iskustva i znanja o alatima umjetne inteligencije, kao i savjete koji će im pomoći bolje razumijeti digitalno okruženje i omogućiti im sigurniji boravak u online okruženju.
Kristijan Opačak, Infobip, osvrnuo se na upotrebu algoritama i alata umjetne inteligencije unutar organizacija. Također, prisutnima je objasnio kako funkcioniraju algoritmi koji su implementirani unutar različitih aplikacija i društvenih mreža te kako oblikuju sadržaj kojeg korisnici vide na društvenim mrežama. Istaknuo je nekoliko praktičnih savjeta koji mogu pomoći korisnicima da prepoznaju sadržaj kojeg je oblikovala umjetna inteligencija, navodeći neprirodne izraze lica, tijela ili neusklađene pokrete kao znakove.
Marija Dušević, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, smatra da umjetna inteligencija može imati pozitiva doprinos društvu ako se koristi stručno i u pravoj mjeri, međutim pretjerana upotreba, pogrešna ili u cilju manipulacije i obmane javnosti narušava funkcionalnost društva. Navela je da postoje razlike između generacija, digitalnih urođenika – koji su odrasli uz digitalnu tehnologiju i internet te digitalnih pridošlica – starijih generacija koji su tehnologiji počeli korisiti tek kasnije, istaknuvši kako su potrebe kontinuirane edukacije i predavanja za sve građane kako bi mogli odgovorno i sigurno biti dio online svijeta.
Izv. dr. sc. Josip Ćirić osvrnuo se na ulogu medija i povjerenje javnosti, to jest građana, upozoravajući pritom na moguće negativne posljedice nekontrolirane upotrebe umjetne inteligencije u društvu.
Izv. prof. dr. sc. Marijana Ražnjević Zdrilić naglasila je važnost medijske pismenosti i kritičkog promišljana u suvremenom dobu navodeći kako navedene vještine mogu pomoći pojedincu da prepozna manipulativne i lažne informacije od istine te pridonijeti lakšem snalaženju u digitalnom svijetu.
Ključne teme rasprave:
- Utjecaj alata umjetne inteligencije na različite aspekte i domene ljudskog života.
- Novi digitalni alati uz pomoć kojih je moguće oblikovati deepfake sadržaj.
- Medijska pisemenost i kritičko razmišljanje.
- Odgovornost i etičnost u pristupu tehnologiji te u upotrebi alata umjetne inteligencije.
Zaključci s okruglog stola:
- Medijska i digitalna pismenost ključne su vještine u 21. stoljeću.
- Transparentnost i etički standardi u primjeni alata umjetne inteligencije izuzetno su važni za očuvanje povjerenje javnosti u institucije i medije.
- Praktični alati i edukacije javnosti nužne su za oblikovanje informiranog društva otpornog na dezinformacije i lažne vijesti.
Prijedlozi za daljnje postupanje:
- Jačanje programa i edukacija medijske i digitalne pismenosti te vještina koje omogućuju lakše i bolje snažanje pojedinca u digitalnom svijetu prepunom različitog sadržaja i informacija.
- Potreba za označavanje sadržaja koji su oblikovali uz pomoć alata umjetne inteligencije.
- Važnost poticanja javnosti na provjeru informacija i sadržaja kroz više različitih relevantnih izvora.
