U srijedu, 8. svibnja 2025., u riječkom InnovaLabu održan je okrugli stol pod nazivom „Mediji 2.0: Tko kontrolira informacije na društvenim mrežama?“. Događaj je okupio stručnjake iz područja računarstva, društvenih znanosti i komunikologije: doc. dr. sc. Marka Horvata (Zavod za primijenjeno računarstvo, FER), dr. sc. Maria Žuličeka (Centar za studije mira i konflikta, Sveučilište u Rijeci) te Ivana Ćaletu (Centar za sigurniji internet). Raspravu je moderirala Ermina Duraj, voditeljica Primorsko-istarske podružnice HUOJ-a.
Rasprava je otvorena temom utjecaja društvenih mreža na svakodnevni život pojedinca. Doc. dr. sc. Horvat pojasnio je kako vijesti na tim platformama imaju ograničen vijek trajanja – ako korisnik ne vidi vijest u roku nekoliko dana, ona se „gubi“ u mrežnom prostoru, osobito na platformama poput bivšeg Twittera (danas X). Kao iznimku naveo je LinkedIn, gdje vijesti ostaju vidljive i do nekoliko tjedana.
Središnja točka rasprave bilo je pitanje algoritama – tko ih kreira, na temelju kojih podataka djeluju i prema kojim kriterijima odabiru sadržaj koji se prikazuje korisnicima. Horvat je istaknuo kako društvene mreže funkcioniraju na statističkoj analizi korisničkih podataka: spola, dobi, mreže prijatelja te sadržaja koji se lajkaju. Naveo je i primjer povezanosti Googlea i Facebooka, zbog koje se oglasi pretraživani na jednoj platformi mogu prikazivati na drugoj.
Poseban naglasak stavljen je na utjecaj društvenih mreža na djecu i mlade. Ivan Ćaleta upozorio je da mladi često nekritički preuzimaju informacije od influencera koje doživljavaju kao autoritete, iako njihov sadržaj nije uvijek točan ni provjeren. Naglasio je važnost razgovora s mladima, poticanja na provjeru informacija iz više izvora i razvoj kritičkog mišljenja. Panelisti su istaknuli kako algoritmi nisu neutralni, već odražavaju interese platformi – prvenstveno zadržavanje pažnje korisnika i povećanje profita. Dr. sc. Žuliček dodao je kako u nedostatku informacija ljudi često sami stvaraju zaključke temeljene na pretpostavkama.
U drugom dijelu okruglog stola raspravljalo se o ulozi tradicionalnih medija u digitalnom dobu i izazovima koje pred njih postavljaju nove tehnologije. Dr. sc. Žuliček naveo je istraživanje prema kojem se manje od 40 % mladih informira putem tradicionalnih medija, a mnogi im ne vjeruju te više koriste društvene mreže. Dotaknuta je i odgovornost korisnika u digitalnom prostoru te zakonodavni okvir. Zaključeno je kako je osjećaj kontrole koji korisnici imaju nad objavljivanjem sadržaja često samo prividan jer korisnici zapravo ne upravljaju načinom na koji se informacije šire. Panelisti su podsjetili na važnost provjere informacija iz različitih izvora i razvijanja kritičkog promišljanja prilikom konzumacije digitalnog sadržaja.
Ključne teme rasprave:
- Problem dezinformacija na društvenim mrežama
- Utjecaj algoritama na oblikovanje sadržaja
- Umjetna inteligencija i njen utjecaj na kreiranje i širenje informacija
- Medijska pismenost i potreba za edukacijom
- Razlika u komunikaciji online i uživo (empatija, emocionalna povezanost)
- Utjecaj društvenih mreža na tradicionalne medije
- Unutargrupna pristranost (ingroup bias) na društvenim mrežama i potencijal za konflikte
Zaključci s okruglog stola:
- Sveprisutnost dezinformacija: Sudionici okruglog stola istaknuli su problem sveprisutnosti dezinformacija na društvenim mrežama i online platformama, naglašavajući da se sadržaj često objavljuje bez provjere izvora i uredničke kontrole.
- Utjecaj na mlade: Poseban naglasak stavljen je na utjecaj društvenih mreža na mlade, koji sve više informacije prikupljaju s online platformi gdje se često nalazi neprovjeren i manipulativan sadržaj.
- Algoritmi i manipulacija: Raspravljalo se o tome kako algoritmi društvenih mreža oblikuju sadržaj koji korisnici vide i kako se to može iskoristiti za manipulaciju i širenje dezinformacija.
- Smanjena empatija i udaljavanje: Istaknut je problem smanjene empatije u online komunikaciji u usporedbi s komunikacijom uživo, što dovodi do udaljavanja ljudi i površnijih odnosa.
- Umjetna inteligencija kao alat: Razgovaralo se o ulozi umjetne inteligencije u kreiranju i širenju sadržaja, pri čemu je naglašeno da se AI može koristiti i za dobro i za loše, za manipulaciju ili informiranje.
- Promjena u konzumaciji medija: Primijećen je trend da tradicionalni mediji zaostaju za društvenim mrežama u privlačenju publike, posebno mlađe generacije koja preferira vizualni sadržaj i brze informacije.
Prijedlozi za daljnje postupanje:
- Edukacija o medijskoj pismenosti: Potrebno je intenzivirati edukaciju javnosti, posebno mladih, o medijskoj pismenosti kako bi se razvila sposobnost kritičkog promišljanja i provjere informacija.
- Promicanje odgovornog korištenja društvenih mreža: Važno je promovirati odgovorno ponašanje na društvenim mrežama i osvijestiti korisnike o potencijalnim opasnostima i posljedicama dijeljenja osobnih informacija.
- Suradnja medija i obrazovnih institucija: Potrebna je tješnja suradnja između medijskih kuća, obrazovnih institucija i stručnjaka za komunikacije kako bi se razvili učinkoviti načini borbe protiv dezinformacija i promicanja kvalitetnog sadržaja.
- Regulacija digitalnih platformi: Razmotriti mogućnosti regulacije digitalnih platformi kako bi se povećala transparentnost algoritama i odgovornost za sadržaj koji se širi.
- Daljnja istraživanja: Nastaviti s istraživanjima utjecaja društvenih mreža i umjetne inteligencije na društvo kako bi se bolje razumjeli izazovi i pronašla adekvatna rješenja.
