Razvojem različitih aspekata društva došlo je i do transformacije medijske kulture. Nova medijska kultura oblikovana je novim željama i potrebama publike koja zahtjeva brzu dostupnost novom i zanimljivom sadržaju, a medijske institucije nastoje još brže producirati navedeni sadržaj. Brži protok informacija i podataka te vijesti prati češća pojava neprovjerenog sadržaja što za posljedicu ima pojavu dezinformacija, lažnih vijesti i teorija zavjere. Potaknuti navedenim neprilikama koje su zahvatile rad medijskih servisa i organizacija, neovisnih proizvođača vijesti ponovo su se u svome radu usredotočili na provjeru informacija te se posvetili identificiranju i borbi protiv dezinformacija u javnom i medijskom prostoru.
Organizacije i odjeli koje se bave provjerom činjenica identificiraju sumnjive izjave ili podatke kojima je potrebna dodatna provjera. Kako bi provjerili izjavu prikupljaju relevantne podatka iz pouzdanih izvora kao što su službeni dokumenti, zakon države, vladine baze podataka te ovjereni i verificirani akademski radovi i istraživanja. Provjera činjenica se ne odnosi isključivo na provjeru tekstualnog sadržaja, već i na provjeru fotografija i video sadržaja. Danas su se razvili mnogi alati s kojima se može provjeriti vjerodostojnost snimaka i fotografije. Također, potrebno je provjeriti i kontekst i utvrditi da određena izjava ili fotografija nije modificirana ili izvučena iz konteksta.
Rad medijskih institucija reguliran je različitim etičkim kodeksima i pravilnicima kako bi se zadržali najviši standardi struke. Nadalje, novinari bi se u svom pisanju i izvještavanju trebali pridržavati profesionalnih novinarskih standarda izvještavanja prema kojem neke od načela predstavljaju istinitost, poštenje, točnost i nepristranost. Članak 5. Kodeksa časti Hrvatskih novinara navodi: „Pravo je i dužnost novinara zauzimati se za slobodan protok informacija. Novinar je obvezan iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju. On kritički prosuđuje izvore informacija i u pravilu ih navodi. Ima pravo i ne otkriti izvor informacije, ali za objavljeni podatak snosi odgovornost.“
Prema izvješću Duke Reporters’ Lab-a u 2008. godini na svijetu je bilo samo jedanaest fact-checking organizacija, dok se u 2022. broj organizacija rapidno povećao. U 2022. godini identificirano je 424 fact checking medija ili organizacija koje djeluju na području cijelog svijeta, preciznije rečeno u 100 zemalja i na 69 jezika. Nadalje, istraživanje je pokazalo trend pozitivnog rasta, preciznije rečeno zabilježen je porast od 47% od 2018. godine.
Za građanke i građane Hrvatske dostupne informacije provjerava Faktograf.hr, hrvatski medij specijaliziran za fact-checking, dok se na području Slovenije medij Oštro bavi provjerom informacija i činjenica.
Provjeri svoje znanje fact-checking organizacijama i objektivnom izvještavanju na:
Cilj kviza je pomoći korisnicima platforme naučiti o fact-checking organizacijama i objektivnom izvještavanju.
Ovaj kviz osmišljen je u sklopu projekta „Unaprjeđenje kulture provjere činjenica“ kojeg provodi HUOJ u suradnji s medijskim stručnjacima iz Lider media te Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku potporu Europske unije – NextGenerationEU.
