Okrugli stol pod nazivom “Istina na kušnji: Kako se obraniti od deepfake prijetnje?” održan je 6. lipnja na Fakultetu Komunikacije i medija, Sveučilišta u Splitu. Moderator panela, Luka Šipić iz agencije Vrh komunikacije, vodio je razgovor sa stručnjacima: Terezom Buconić (Sveučilište u Dubrovniku, DU Check), Tomislavom Levakom (Akademija za umjetnost i kulturu, Osijek, VerifEye), Josipom Šipićem (libela.org, CESI, Zagreb, Gender Fact), Marijom Slijepčević (VERN, Zagreb, TurFacto) i Danirom Matijacom (Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, MedLitmus).
Središnja tema okruglog stola bilo je trenutnom stanju i budući trendovi deepfake tehnologije, njezin mogući utjecaj na društvo – pozitivan i negativan. Panelisti su se u svom razgovoru dotakli mogućnosti prepoznavanja deepfake tehnologije. Istaknuto je da mladi veoma lako prepoznaju sadržaj koji je produciran uz pomoć umjetne inteligencije, kao i deepfake, što nije iznenađujuće s obzirom da su odrasli uz tehnologiju kao dio svakodnevnice, lao digitalni urođenici. Također, nadodali su kako nije moguće samo istaknuti da je neki sadržaj produkt deepfake tehnologije, već da je potrebno pronaći kvalitetne izvore koji bi navedenu tvrdnju poduprli i dokazali. Tomislav Levak dodao je kako istraživanja pokazuju da osobe starije životne dobi zbog nedovoljnog poznavanja funkcioniranja interneta i društvenih mreža često ne mogu prepoznati sadržaj koji je oblikovan uz pomoć alata umjetne inteligencije.
U sklopu rasprave, panelisti su se dotaknuli primjera korištenja deepfake tehnologije. Marija Slijepčević istaknula je kako u domeni turizma, bar dosad, nije bilo govora o sofisticiranim deepfakeovima, već o klasičnim manipulacijama vizualnim sadržajem. Nadodala je da bi se dogodila stvarna kampanja deepfakeova u turizmu, trebala bi postojati strategija na razini informacijskog ratovanja – netko bi morao platiti da se napadne konkurentska destinacija. Unatoč izazovima, tehnologija deepfake može imati i pozitivne primjene, osobito u edukaciji i umjetnosti. Također, jasno označavanje sadržaja stvorenih umjetnom inteligencijom te odgovorno korištenje alata može donijeti nove kreativne i obrazovne mogućnosti.
Na samom kraju, panelisti su zajednički naglasili potrebu za koordiniranim djelovanjem svih segmenata društva kako bi se učinkovito odgovorilo na izazove koje donosi umjetna inteligencija te posebno istaknuli važnost razvoja medijske pismenosti kao ključnog obrambenog mehanizma.
Okrugli stol održan je u sklopu projekta “Unaprjeđenje kulture provjere činjenica – TOČNO”, koji sufinancira Europska unija, a provodi se u partnerstvu s Lider Media i Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, s ciljem borbe protiv dezinformacija i jačanja otpornosti društva.
