U prostorijama Medijateke, Zagreb održan je okrugli stol Hrvatske udruge za odnose s javnošću na temu “Pametna tehnologija, lažne vijesti: Kako AI oblikuje stvarnost?” s ciljem pružanja publici odgovora na pitanje o umjetnoj inteligenciji i njezinom mogućem utjecaju te povezanosti s širenjem lažnih vijesti.
Okrugli stol otvorilo je uvodno izlaganje Lordana Preloga, urednika virtualnog Muzeja lažnih vijesti, uz kojeg su na panelu sudjelovali i Marko Buljan, Presscut, Marko Matijević, Srednja.hr te Sanda Kuhtić, Sud časti HUOJ-a. Rapravu je moderirao Petar Tanta, CTA komunikacije.
Na samom početku, Lordan Prelog je istaknuo kako umjetna inteligencija generira sadržaj koji je jako teško prepoznati. Također, naglasio je kako istraživanja Eurobarometra pokazuju da se korisnici mlađe životne dobi više ne informiraju iz klasičnih medija poput novina, dok portale povremeno posjećuju, a glavni izvor informacija predstavljaju društvene mreže. Društvene mreže zapravo prenose vijesti uz komentare koje dodatno oblikuju algoritmi koji sadržaj dijele i prikazuju određenim skupinama koje bi takav sadržaj mogao zanimati, odnosno bivaju oblikovani filter mjehurići. Nadalje, Prelog se osim na filter mjehuriće ukratko osvrnuo i na same algoritme istaknuvši da napreduju veoma brzo te da često favoriziraju sadržaj koji izaziva reakcije, dok istinite informacije prolaze nezapaženo.
Središnje pitanje panel rasprave predstavljalo je pitanje može li prosječan korisnik prepoznati sadržaj koji je generirala umjetna inteligencija te gdje je granica između korisnog alata i opasnog oruđa manipulacije. Lordan Prelog istaknuo je primjer nedavno objavljene umjetno generirane fotografije medvjeda na cesti u Jelašćan parku koja je na prvi pogled izgleda stvarno, ali dodatnom provjerom jasno je da je riječ o lažnoj fotografiji. Međutim, fotografija se proširila i ljudi su u istinitost fotografije povjerovali. Nadodao je kako navedeno nije prvi primjer, već da ih ima mnogo, a da je često riječ o reakciji na prvu bez provjere. Satira i parodija lako postaju dezinformacija kad publika ne prepozna namjeru, što se dodatno pojačava nedostatkom medijske pismenosti i brzinom širenja putem društvenih mreža i botova. Marko Matijević nadodao je kako kad je riječ o pitanju prepoznavanja sadržaja kreiranog uz pomoć alata umjetne inteligencije – prosječan korisnik teško može navedeno prepoznati. Istaknuo je kako je opasnost manja kod mladih ljudi s obzirom na to da su oni digitalni urođenici.
U posljednje vrijeme sve je učestalija upotreba umjetne inteligencije u stvaranju sadržaja stoga je vrlo važno da postoje etički kodeksi koji mu pružiti jasne smjernice o etičkoj i odgovornoj uporabi umjetne inteligencije. Sanda Kuhtić je istaknula kako Hrvatski etički kodeks odnosa s javnošću koncipiran vrlo koncizno i adresira opće etičke norme, što je slično i u drugim asocijacijama za odnose s javnošću. Iako se izazovi usložnjavaju – statistike pokazuju da je 90% informacija kojima danas baratamo nastalo u posljednje dvije godine – temeljne etičke dileme ostaju iste, bez obzira na alate koje koristimo. Naglasila je kako su neke asocijacije, poput britanske, otišle korak dalje i imaju opsežnije sekcije o korištenju umjetne inteligencije, ali da je većina tih smjernica nastala prije pojave ChatGPT-a i sličnih alata, pa se više bave big data i targetingom, dok su današnji izazovi drugačiji – još veći podaci, još veći izazovi.
Marko Buljan osvrnuo se i na sam proces provjere informacije te je istaknuo kako je Presscut zapravo podrška za fact-checking online sadržaja. Objasnio je da dnevno obrade oko 20 tisuća članaka samo s web portala, dok je offline medija naravno manje te da s društvenih mreža dnevno prikupe oko 400 tisuća objava. Naglasio je kako trenutno sudjeluju u više projekata – servisiraju fact-checkere i sudjeluju u velikom projektu AdMas, gdje će na europskoj razini pripremati podatke za fact-checkere, pružati im činjenice i ukazivati na stvari koje bi trebalo provjeriti. Za kraj je dodao kako je u toj količini podataka prilično teško doći do vijesti koje je potrebno provjeravati.
Ključne teme rasprave:
- Utjecaj umjetne inteligencije na stvaranje i širenje informacija: Poseban naglasak stavljen je na sposobnost alata umjetne inteligencije da generiraju sadržaj koji može djelovati vjerodostojno, iako sadrži lažne informacije i dezinformacije.
- Filter mjehurići i algoritamska manipulacija: Algoritmi na društvenim mrežama kreiraju personalizirani informacijski prostor, čime se dodatno pojačava polarizacija i smanjuje izloženost provjerenim informacijama.
- Medijska pismenost: Medijska pismenost skup je vještina i alata koje pojedincu omogućuju bolje snalaženje u velikom broju dostupnih informacija i sadržaja.
- Brzina širenja sadržaja putem društvenih mreža: Naglašena je opasnost od mogućeg viralnog širenja dezinformacija koje se šire bez provjere činjenica.
Zaključci s okruglog stola:
- Značaj alata umjetne inteligencija: Umjetna inteligencija ima značajan potencijal za ljudsko društvo, međutim potreba je i određena razina odgovornosti u oblikovanju informacija koje konzumira javnost.
- Lažne vijesti i dezinformacije: Sve je više sadržaja koji obiluju dezinformacija, lažnim vijestima i teorijama zavjere.
- Transparentnost AI sustava: Ako je sadržaj oblikovan uz pomoć alata umjetne inteligencije potrebno je isto i označiti kako navedeno ne bi dovelo do formiranja pogrešnih zaključaka i percepcije publike koja konzumira sadržaj.
Prijedlozi za daljnje postupanje:
- Edukacija o medijskoj pismenosti: Radionice i edukacije te unapređenje vještina medijske pismenosti kod svih dobnih skupina društva.
- Etičke smjernice za korištenje umjetne inteligencije: Izrada i implementacija ažuriranih etičkih smjernica koje su u skladu s najnovijim alatima i mehanizmima umjetne inteligencija za korištenje alata AI unutar komunikacijske struke.
- Potpora fact-checking inicijativama
- Jačanje suradnje između svih ključnih tijela i institucija
- Razvoj alata za prepoznavanje AI-generiranog sadržaja
Okrugli stol organizira se u sklopu projekta „Unaprjeđenje kulture provjere činjenica – TOČNO“, koji se provodi uz financijsku potporu Europske unije, a u partnerstvu s Lider Media i Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je usmjeren na borbu protiv dezinformacija i jačanje otpornosti društva na lažne vijesti, obmanjujuće informacije i teorije zavjere.
