U prostorijama Kulturnog doma „Zora“, 15. svibanj 2025. održan je iznimno aktualan okrugli stol pod nazivom „Zarobljeni u algoritmu: Kako filter mjehurići oblikuju tvoje mišljenje?“. Događaj je okupio ugledne stručnjake iz područja digitalne komunikacije, umjetne inteligencije i odnosa s javnošću, s ciljem dubljeg uvida u fenomen filter mjehurića i njihov utjecaj na oblikovanje mišljenja, posebno kod mladih.
U raspravi su sudjelovali: Petra Capić, CEO i suosnivačica agencije SERPRise; Kristijan Opačak, AI Digital Customer Success Associate u Infobipu; Radoslav Dejanović, informatički stručnjak i novinar; te Sara Sušanj iz Mreže mladih Hrvatske, Udruge Delta. Moderaciju je vješto vodila Ermina Duraj, voditeljica Primorsko-istarske podružnice Hrvatske udruge za odnose s javnošću.
Cilj rasprave bio je analizirati ulogu digitalnih algoritama u oblikovanju personaliziranog sadržaja te pružiti dublji uvid u fenomen filter mjehurića, a posljedično i eho komora.
Okrugli stol započeo je uvodnim izlaganjem Petre Capić, koja je prisutnima detaljno objasnila značenje pojma „filter mjehurić“. Prezentirala je potencijalne pozitivne aspekte navedenog algoritma, ali i naglasila njegove štetne posljedice. Nakon zanimljivog i informativnog uvoda, panelisti su se osvrnuli na to smatraju li da su i oni ponekad zarobljeni unutar filter mjehurića te kako iz njih izlaze. Složili su se da su filter mjehurići, a zatim i eho komore, sastavni dio svakodnevice u digitalnom svijetu, često mnogima nevidljivi.
Publika je imala priliku saznati kako algoritmi prilagođavaju sadržaj na temelju prethodnih interakcija korisnika na društvenoj mreži ili platformi – uz pomoć informacija koje pretražuju, sadržaja koji označavaju da im se sviđa ili koji komentiraju. Kontinuiranim pretraživanjem istog sadržaja korisnici, kako je objašnjeno, stvaraju plodno tlo za razvoj filter mjehurića, odnosno zatvorenog kruga informacija koji isključivo potvrđuju njihova razmišljanja ili su isključivo u skladu s njihovim interesima.
Središnja točka rasprave bilo je pitanje postoji li mogućnost oblikovanja algoritama koji neće filtrirati sadržaj te producirati filter mjehuriće. Radoslav Dejanović istaknuo je da komercijalni algoritmi funkcioniraju na način da pogoduju vlasničkim strukturama i ostvarivanju profita.
U raspravi su otvorena i pitanja o odgovornosti tehnoloških platformi te važnosti medijske i digitalne pismenosti, osobito među mladima. Kristijan Opačak naveo je da se umjetna inteligencija kontinuirano razvija te da je potrebno biti u korak s razvojem novih modela umjetne inteligencije i nadograđivati postojeća znanja.
Poseban naglasak stavljen je na razvoj kritičke svijesti i promišljanja. Sara Sušanj navela je kako je razina medijske pismenosti niska te da mladi znaju pronaći informacije, ali da im nedostaju ključni alati za interpretaciju tih podataka, što dovodi do toga da u velikoj količini informacija ne znaju razlikovati činjenicu od mišljenja.
Okrugli stol je završio s važnim porukama o potrebi za osvještavanjem, kontinuiranom edukacijom i razvojem kritičkog mišljenja kako bi se pojedinci, a posebno mladi, uspješno nosili s izazovima digitalnog doba i izbjegli zarobljenost u algoritmima.
Ključne teme rasprave:
- Vrijeme provedeno na društvenim mrežama i “mjehurići” mišljenja: Mladi u prosjeku provode 2 do 5 sati dnevno na društvenim mrežama, gdje su okruženi istomišljenicima, što stvara “filter mjehuriće” i otežava suočavanje s drugačijim mišljenjima.
- Sigurnost digitalnog svijeta vs. stvarni svijet: Mladi percipiraju digitalni svijet kao siguran prostor gdje se mogu dopisivati i biti zaštićeni, čak i kada sjede zajedno, što ih udaljava od stvarne interakcije i izlaganja nelagodi.
- Digitalna nepismenost i nedostatak kritičkog razmišljanja: Mladi znaju pronaći informacije koje ih zanimaju, ali im nedostaju vještine za kritičku obradu podataka, razlikovanje činjenica od mišljenja, te analizu i sintetiziranje informacija.
- Zastarjeli obrazovni sustav: Školski kurikulum ne priprema učenike za suočavanje s temama poput digitalne komunikacije, umjetne inteligencije i algoritama, a nedostaju i predavanja o sigurnosti na internetu.
- Politička pismenost i participacija mladih: Mladi često nisu svjesni tko donosi odluke koje utječu na njihove živote, a nedostaju im i vještine konstruktivne komunikacije i zagovaranja vlastitih stavova u stvarnom svijetu.
Zaključci s okruglog stola:
- Mladi su zarobljeni u digitalnim mjehurićima: Većinu slobodnog vremena provode na društvenim mrežama, okruženi istomišljenicima, što im ograničava perspektivu i sposobnost suočavanja s različitim mišljenjima.
- Nedostatak kritičkog razmišljanja i digitalna nepismenost: Mladi imaju poteškoća u razaznavanju bitnih informacija od nebitnih, činjenica od mišljenja, te im nedostaju alati za kritičku analizu sadržaja.
- Pasivnost i ovisnost o digitalnoj sigurnosti: Mladi bježe u digitalni svijet zbog osjećaja sigurnosti i udobnosti, što dovodi do pasivnosti i izbjegavanja stvarnih aktivnosti i interakcija.
- Potreba za promjenom u obrazovnom sustavu: Postojeći obrazovni sustav ne prati razvoj tehnologije i ne priprema mlade za izazove digitalnog društva, što rezultira nedostatkom ključnih vještina.
- Važnost stvaranja sadržaja umjesto samo konzumiranja: Poticanje mladih na stvaranje vlastitog sadržaja na internetu može pomoći u razvoju vještina i izlasku iz uloge pasivnog konzumenta.
Prijedlozi za daljnje postupanje:
- Organiziranje edukativnih aktivnosti koje potiču stvarnu interakciju: Potrebno je stvarati situacije u kojima se mladi moraju susresti i razgovarati s osobama s kojima se možda ne slažu, poput susreta s političarima i donositeljima odluka, kako bi razvili komunikacijske vještine i izašli iz zone komfora.
- Uvođenje predmeta o digitalnoj komunikaciji, umjetnoj inteligenciji i filter mjehurićima u škole: Potrebno je hitno ažurirati obrazovni sustav kako bi se mladi podučili o sigurnosti na internetu, algoritmima, kritičkom razmišljanju i prepoznavanju dezinformacija.
- Provođenje kampanja “Mladi za mlade”: Inicijative koje mlade uključuju u proces kreiranja sadržaja i kampanja, dajući im odgovornost i moć da sami oblikuju poruke na način koji rezonira s njihovom generacijom, pokazuju se vrlo učinkovitima u dosezanju ciljane publike.
- Implementacija mjera za ograničavanje korištenja mobitela u školama: Razmotriti uvođenje praksi poput zaključavanja mobitela u ormariće tijekom nastave, kao što je to slučaj u Švedskoj, kako bi se potaknula komunikacija uživo i smanjila ometanja.
- Edukacija o političkoj pismenosti i poticanje participacije: Mladima treba objasniti tko su političari i kako funkcionira sustav odlučivanja, te ih poticati da se aktivno uključe u rješavanje problema u svojoj zajednici, što podrazumijeva i direktnu komunikaciju s nadležnim tijelima.
