U svojoj objavi Miro Bulj je posebno naglasio kako “Sinj bilježi iznimne razvojne rezultate, prvi je u Dalmaciji po novootvorenim obrtima, a drugi u Hrvatskoj. U posljednje dvije godine izdano je više građevinskih dozvola nego u cijeloj prethodnoj dekadi, što, kako je rekao, potvrđuje da Sinj ima najveći razvojni potencijal u Hrvatskoj. Grad Sinj danas ima najniže poreze u Hrvatskoj i ulaže najviše sredstava u kvalitetu života, od demografije, sporta, gospodarstva do poljoprivrede. To nisu prazne priče.” (Izvor: 24sata)
Istražili smo navedenu izjavu i utvrdili da je UGLAVNOM TOČNA. Osim djela izjave koju nismo u mogućnosti provjeriti, a koji se odnosi na građevinske dozvole.
Sinj bilježi dobre rezultate, ali da ima najveći razvojni potencijal u Hrvatskoj ne bi to potvrdili!
Prema analizi Ministarstva gospodarstva, najveće postotno povećanje broja obrtnika u 2024. u odnosu na preklani imao je Đurđevac, Hrvatska Kostajnica, Prelog, Ivanić-Grad, pa Sinj. Taj je dio izjave točan.
Koliko je postotak izdanih građevinskih dozvola, ne može se jasno utvrditi. Državni zavod za statistiku vodi evidenciju samo o broju izdanih dozvola po županijama. Stoga informacija o izdanim građevinskim dozvolama nije provjerljiva.
Pegledali smo i proračun za 2024., kao i izmjene i dopune proračuna Sinja, i temeljem tih dokumenata se može s opravdanjem tvrditi da Sinj ulaže značajna sredstva u podizanje kvalitete života svojih građana, pokrivajući širok spektar područja – od demografskih mjera i obrazovanja, preko gospodarstva i poljoprivrede, do infrastrukturnih i digitalnih projekata.
Grad subvencionira cijenu vode za kućanstva s 60.000 eura, a dodatno ulaže 32.000 eura u opremanje područnog vrtića “Ljiljan” u Turjacima, čime direktno podupire obitelji i djecu. Za razvoj lokalnog gospodarstva i potporu poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima osigurano je 295.000 eura, dok se u Gospodarsku zonu Kukuzovac ulaže 110.000 eura za poboljšanje infrastrukture. Poseban naglasak stavljen je i na digitalnu transformaciju kroz projekt „Sinj – pametni grad“, koji je sufinanciran iz EU fondova s više od 200.000 eura. Sve navedene mjere ukazuju na usmjerenost gradske uprave prema dugoročnom razvoju i podizanju životnog standarda u Sinju. No, tvrdnja da Sinj ‘ulaže najviše sredstava u kvalitetu života, od demografije, sporta, gospodarstva do poljoprivrede’ nije dokazana, pa je ipak malo nategnuta ta izjava.
Osim toga, nakon što je Vlada 2023. godine ukinula prirez, gradovima i općinama je prepustila odluku hoće li manjak proračunskih prihoda koji im je mogao nastati od uvođenja te mjere, 1. siječnja 2024. godine nadoknaditi povećanjem poreza na dohodak ili će, pak, svoje građane dodatno financijski rasteretiti smanjivanjem poreznih stopa. Gradske uprave imale su nekoliko mjeseci za izračune i političku odluku, a većina (86 gradova) ih je odlučila zadržati dosadašnje porezne stope od 20% i 30%. Na povećanje poreznih stopa odlučila su se 33 grada, a maksimalni benefit porezne reforme i ukidanja prireza osjetit će građani tek četiri grada koji su od 1. siječnja prošle godine snizili obje porezne stope – Bjelovara, Samobora, Svete Nedelje i Sinja. Točan dio izjave.
Prema RRiF-plus d.o.o. stope poreza na dohodak od 1. siječnja 2024. godine, grad Sinj ima nižu stopu od 18%, a višu od 30% poreza, što ga svrstava u gradove i općine s najnižim stopama (kreću se od najnižih 15%).
