UGLAVNOM TOČNO

Analiza izjave Valtera Glavičića o Labinu

Izvor: Gradonačelnik Labina Valter Glavičić - Slika zaslonaHTV / HRT
Gradonačelnik Labina Valter Glavičić – Slika zaslonaHTV _ HRT

Projekt RAST IV, koji omogućuje zapošljavanje pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju, samo je jedan od mnogih koji je podržan EU sredstvima.

Gradonačelnik Labina Valter Glavičić, u srijedu, 16. travnja 2025. godine, gostovao je u emisiji na Hrvatskoj radio televiziji gdje je najavio svoju kandidaturu za treći mandat.

U razgovoru za HRT 4, Valter Glavičić izjavio je: “Od ružnog pačeta postali smo bijeli labud. Labin je bio na začelju, a danas predvodi razvoj u Istri. Povukli smo maksimalna europska sredstva, nismo se oslanjali samo na proračun” (Izvor: HRT4).

Istražili smo izjavu te utvrdili da je UGLAVNOM TOČNA.

U posljednjih deset godina, Labin je prošao kroz značajnu transformaciju, prelazeći iz relativno zapuštenog industrijskog u grad koji prednjači u održivom razvoju, kulturi i digitalizaciji. Ovaj razvoj, temeljen na EU fondovima, strateškim ulaganjima u turizam, infrastrukturu i obrazovanje, učinio je Labin jednim od najdinamičnijih gradova u Istri.

To potvrđuje i dokument  odnosno Vladina Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti iz 2024. godine koja Labin svrstava u VII. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. Najbolje su rangirana mjesta u VIII. Skupini.

Jedan od ključnih faktora razvoja Labina bila su sredstva povučena iz EU fondova. Grad je uspješno realizirao brojne projekte koji su unaprijedili infrastrukturu, valorizirali kulturnu baštinu i potaknuli turizam. Među njima, projekt MINE TOUR (2014.–2020.) koji je kulminirao obnovom labinskog Šohta, rudarskog okna za turističke svrtje. Ovaj projekt značajno je doprinio popularizaciji rudarske baštine grada. Projekt RECOLOR (2019.–2022.) obuhvatio je oživljavanje Parka skulptura Dubrova, a temeljem tog dokumenta je izrađena i strategija kulturno-turističke valorizacije i studiju održivosti, čime je Labin postao još atraktivnija destinacija za ljubitelje umjetnosti.

Labin se u posljednjem desetljeću sve više usmjerio na održivi turizam, s ciljem produljenja turističke sezone i diversifikacije ponude. Razvoj turizma temeljen na kulturnoj baštini, prirodi i aktivnostima tijekom cijele godine postavljen je strateški u Strategiji održivog razvoja turizma (2016.–2020.) Turistička ponuda proširena je raznim aktivnostima poput eko-turizma i kulturnog turizma, a master plan Istarske županije za razdoblje do 2025. godine nastavlja taj smjer s ciljem daljnje diversifikacije turističke ponude.

U sklopu svoje strategije razvoja, Labin je postao jedan od pionira u primjeni pametnih rješenja za upravljanje gradskom infrastrukturom i to provođenjem strategije pametnog razvoja koja spaja nove tehnologije sa postojećom infrastrukturom kako bi se brže i snažnije utjecalo na rješavanje pitanja poput održivosti okoliša, gospodarskog napretka i slično.

Iako su ovi rezultati impresivni, tvrdnja da je Grad Labin povukao „maksimalna europska sredstva“ nije u potpunosti provjerljiva bez dodatnih informacija o ukupnim dostupnim sredstvima i usporedbi s drugim jedinicama lokalne samouprave.