Za sam početak potrebno je razjasniti distinkciju između termina lažnih vijesti, dezinformacija i misinformacija upravo zato što navedeno ljude često zbunjuje. “I dezinformacije i misinformacije koriste pogrešne činjenice, samo što je dezinformacija napravljena svjesno i s nekom intencijom, dok je misinformacija zapravo neka pogrešna informacija ili nešto što pretendira da bude informacija i nije imala nikakvu namjeru da nekoga u tom smislu obmani. Fake news je “priča” koja nema nikakvih informacijama ili ima rijetkih informacija namjerno kreirana i konstruirana ne bi li zapravo uvjerila ljude u nešto što nema neku bliskost s istinom ili s realnim životom”, navodi Ančić, “Sve imaju određenu opasnost. Ako se često misinformacije koje su neintendirane plasiraju u medijima onda to može razviti određeno nepovjerenje prema medijima kao takvima. Iako su daleko opasnije fake news i dezinformacije zato što kod njih netko svjesno, neki ljudi ili neki interesi, vrlo svjesno i aktivno organiziraju se oko toga da se plasiraju takve priče i da se namjerno ljude navedene na potpuno krivi trag.”
Kroz razgovor Ančić objašnjava i pojam komore jeke i povezanost s društvenim mrežama: “Mi se pridružimo nekom određenom krugu, taj krug je sličan nama i po vrijednostima, po nekim obrascima ponašanja, po nekim perspektivama i onda u toj komori je lakše boraviti jer pojedinac ima dojam kada je okružen istomišljenicima da je zapravo u pravu i da ona mišljenja koja je stvorio kojim se generiraju perspektive koje ima da su ona ispravna jer ti drugi su potrebni da pojedincu potvrde istinitost. I tu je neki problem zato što društvene mreže danas kad razmislim upravo tako i funkcioniraju.” Dodaje kako knjiga Surveillance capitalism izvrsno objašnjava navedeno, odnosno kako društvene mreže ljude guraju u komore jeke i onda ih tamo zadržavaju upravo s onim informacijama koje odgovaraju njihovim vrijednostima i perspektivama.
Ističe da je važno da shvatimo koje su društvene poziciije koje generiraju određenu sklonost dezinformiranosti, teorijama zavjere i slično zato što se jedino tako može pronaći način da se navedeno smanji.
Poslušajte podcast i saznajte više o distinkciju između termina dezinformacije, lažne vijesti i misinformacije, važnosti storytellinga, komorama jeke i utjecaju na društvo i društvene procese.
Branko Ančić doktorirao je sociologiju na Sveučilištu u Zagrebu te radi kao sociolog znanstvenik u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu na radnom mjestu višeg znanstvenog suradnika. Tijekom godina sudjelovao je u nastavi na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Medicinskom fakultetu u Rijeci. Također, tijekom znanstveno-istraživačke karijere sudjelovao je u brojnim domaćim i međunarodnim projektima te je brojne projekte i vodio. Bavi se istraživanjima održivosti i održivih potencijala za društva usmjerena prema odrastu te istraživanjima društvenih nejednakosti.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
