U svom razgovoru s moderatoricom Andreom Čović Vidović, Jasna Vaniček Fila dotaknula se izrade Nacionalnog akcijskog plana razvoja kulture i medija: “Nacionalni akcijski plan razvoja kulture i medija je prvi sveobuhvatni razvojni strateški takav dokument koji je uopće donesen za područje medija u Hrvatskoj”, ističe Vaniček Fila, “Nadalje, to je krovni strateški nacionalni dokument, ai iz njega je izašao akcijski koji ima tri mjere: jačanje položaja novinara, statusa medija te medijska pismenost.”
Jasna Vaniček Fila ističe kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja novinarsko djelo definira kao autorsko pravo, te prema Zakonu o autorskim pravima iz 2021. godine, novinari imaju obvezu potpisivanja svojih tekstova kao autori. Ovo smatra izuzetno važnim za budućnost novinarstva, jer bi to omogućilo veću valorizaciju novinara koji stvaraju određene vijesti i smanjilo pokušaje prepisivanja sadržaja bez preuzimanja odgovornosti. Potpisivanje novinara također bi moglo povećati povjerenje javnosti, jer bi čitatelji znali koji novinari su stručnjaci za određene teme i koji novinari stvaraju provjerene vijesti. Ovo je ključni element u borbi protiv dezinformacija, s obzirom na to da su novinari i novinarstvo često meta dezinformacijskih kampanja, čiji je cilj smanjiti povjerenje građana u novinarski rad i etičke standarde.
Društvene mreže, s druge strane, ubrzale su i olakšale međuljudsku komunikaciju, prešavši prostorne i vremenske granice. No, ta brzina širenja podataka i sadržaja može predstavljati problem kada je riječ o širenju dezinformacija, lažnih vijesti i teorija zavjere. Osvrćući se na društvene mreže, Vaniček Fila naglašava kako je jedan od potencijalnih problema što društvene mreže nemaju urednike ni novinare. Na društvenim mrežama svatko može napisati bilo što, a istraživanja pokazuju da najveći broj dezinformacijskih kampanja i online manipulacija potječe upravo s tih platformi.
Dinamika tržišta i zahtjevi modernog društva također su se promijenili, ističe Vaniček Fila. “Sadržaji su danas kratki i atraktivni, a takvi su postali norma u medijima.” Naglašava važnost kritičkog pristupa sadržaju i analize samih članaka, provjeravajući tko je autor teksta ili objave, te jesu li sadržaji promotivnog karaktera.
Na kraju, poziva na potrebu razvijanja medijske pismenosti kao ključne komponente u borbi protiv dezinformacija. Poslušajte podcast i saznajte više o Nacionalnom planu razvoja kulture i medija, regulaciji autorskih prava te ulozi medijske pismenosti u zaštiti društva od lažnih vijesti i manipulacija.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
