U prvom sučeljavanju drugog kruga izbora za predsjednika Republike Hrvatske koje je emitirano u utorak, 7. siječnja na Hrvatskoj radio televiziji, svoje političke vizije i stavove predstavili su Zoran Milanović, kandidat SDP-a i partnera te Dragan Primorac, kandidat HDZ-a i partnera.
Zoran Milanović, replicirajući na izjavu Dragana Primorca navodi: “Hrvatska je zadnjih godinu i pol dana mog mandata imala rast koji Plenkovićeva vlada nije dostigla prve tri godine, a sada nominalno rastemo radi Fonda solidarnosti i obnove, kako li se već ta milostinja zove.” (Izvor: HRT, 57:40 minuta)
Istražili smo izjavu te utvrdili da je NITI TOČNA NITI NETOČNA.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je tijekom većeg dijela mandata Zorana Milanovića bilježila gospodarski pad ili stagnaciju. Primjerice, u 2011. godini BDP je realno pao za 0,5%, u 2012. za 2,2%, u 2013. za 0,5%, dok je u 2014. zabilježen pad od 0,1%. Tek u 2015. godini zabilježen je realni rast BDP-a od 2,4%. Tijekom prvih godina mandata Andreja Plenkovića, Hrvatska je zabilježila kontinuirani gospodarski rast. Prema podacima DZS-a, realni rast BDP-a iznosio je 3,5% u 2016., 3,1% u 2017., 2,8% u 2018. te 3,5% u 2019. godini.
Na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, tvrdnja Zorana Milanovića da je Hrvatska u posljednjih godinu i pol dana njegova mandata imala rast koji Plenkovićeva vlada nije dostigla u prve tri godine nije točna. Podaci pokazuju da je tijekom završnog razdoblja Milanovićeva mandata zabilježen skroman rast BDP-a, dok je tijekom prvih godina mandata Andreja Plenkovića rast bio značajniji i kontinuiran. Međutim, dio tog rasta može se pripisati korištenju europskih fondova, što Milanović naziva “milostinjom”.
Iako su europski fondovi značajno utjecali na rast domaćeg gospodarstva proteklih godina, oni nisu jedini faktor. Prema navodima Hrvatske narodne banke u sažetku zimske makroekonomske projekcije za Hrvatsku u prosincu 2024., „ubrzanje gospodarskog rasta poglavito odražava snažnu domaću potražnju, podržanu povoljnim kretanjima na tržištu rada, vrlo poticajnom fiskalnom politikom, kao i snažnom investicijskom aktivnošću privatnog sektora“.
Europska komisija krajem 2024. godine objavila je svoja očekivanja da će rast u Hrvatskoj uglavnom biti potaknut privatnom potrošnjom, potaknutom snažnim rastom realnih plaća i zaposlenosti te održivim ulaganjima. Kako je EK navela, „očekuje se porast državne potrošnje, uglavnom zbog sveobuhvatne reforme plaća u javnom sektoru koja je značajno uskladila javne plaće u institucijama i sektorima, ali je također rezultirala velikim jednokratnim povećanjem plaća. Očekuje se da će ulaganja ostati snažna, uz potporu daljnjeg ubrzanja rashoda koje financira Mehanizam za oporavak i otpornost, kao i da će se apsorpcija sredstava u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za 2021. – 2027. ubrzati prema kraju predviđenog razdoblja“.
S obzirom na to, može se zaključiti kako europski fondovi jesu jedan od uzroka rasta hrvatskog gospodarstva, ali nisu jedini. Stoga ovaj dio izjave nije u potpunosti točan.
