“Unaprjeđenje kulture provjere činjenica” naziv je projekta koji Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) provodi u suradnji s medijskim profesionalcima iz Lider Media i stručnjacima s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a koji je financiran od strane Europske Unije.
Cilj projekta je unaprjeđenje prakse provjere činjenica, podizanje kvalitete mehanizma provjere informacija u medijskim redakcijama jednako kao i nezavisnim organizacijama za provjeru činjenica te generiranje edukativnih sadržaja koji će omogućiti jednostavniju identifikaciju dezinformacija i efektivnu borbu protiv istih. Projekta stavlja fokus na provjeru informacija iz domene ekonomije i gospodarstva koje bivaju plasirane u javnost za vrijeme službenih izbornih kampanja kroz objave na društvenim mrežama, debate i sučeljavanje te intervju i službene programe. Kroz četiri izbora ciklusa (izbore za zastupnike u Hrvatskom saboru, izbore za Europski parlament, lokalne i predsjedničke izbore) istraživači provjeravaju izjave pet najpopularnijih hrvatskih stranaka: HDZ-a, SDP-a, Mosta, Možemo te Domovinskog pokreta.
Provjeravaju se izjave o navedenoj tematici na sljedećim kanalima: HINA, HRT, NOVA TV I RTL, Jutarnji list, Večernji list, Novi list te Slobodna Dalmacija, dnevnik.hr, 24sata.hr, dnevno.hr te službene mrežne stranice političkih stranaka: Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), Možemo, Most, Domovinski pokret, službene Facebook stranice političkih stranaka: Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), Možemo, Most, Domovinski pokret te službeni profili političkih kandidata (koje su prema istraživanjima Ipsosa najbolje pozicionirane): Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), Možemo, Most, Domovinski pokret).
Prvi ciklus provjere – provjere izjava za vrijeme parlamentarnih izbora za zastupnike u Hrvatski sabor odnosi se na razdoblje od 2. travnja do 16. travnja 2024. godine u kojem je na daljnju provjeru i razmatranje poslano više od 40 izjava, a u konačnoj provjeri odabrano je i obrađeno njih 10: tri izjave predstavnika HDZ-a, dvije Možemo!, dvije Mosta, jedna Domovinskog pokreta i jedna SDP-a.
Najvažniji aspekt tijeka provjere činjenica čini ocjenjivanje točnosti tvrdnje u sklopu kojega je utvrđen mjerač točnosti koji ima pet opadajućih ocjena. Izjava može biti ocijenjena kao POTPUNO ISTINITA što znači da je izjava točno i da joj ništa značajno ne nedostaje te UGLAVNOM ISTINITA što znači da je određena izjava točna, međutim potrebno je dodatno pojašnjenje ili dodatne informacije. Nadalje, izjava može biti ocijenjena kao NITI ISTINITA, NITI NEISTINITA što označava da je izjava djelomično točna, ali da izostavlja važne detalje ili izvlači stvari iz konteksta. Također, izjava može biti UGLAVNOM NEISTINITA što znači da sadrži element istine, ali zanemaruje kritične činjenice koje bi dale drugačiji dojam ili POTPUNO NEISTINITA što znači da izjava nije točna.
Provjerene izjave u najvećoj su mjeri bile potpuno istinite (40%), potom potpuno neistine (20%) te niti istinite niti neistinite (20%). Ostale tvrdnje bile su uglavnom istinite (10%) ili uglvanom neistinite (10%). Rezultati provjere pokazuju pozitivan trend, odnosno da je većina izjava izgovorena u javnom prostoru, a potom i prenesena putem medija, točna.
Post-izborna rekapitulacija rada specijalizirane istraživačke jedinice za provjeru informacija rezultirala je unaprjeđenjem tijeka provjere informacija. Prvi definirani mjerač točnosti koji je imao pet opadajućih ocjena (u potpunosti istinito, djelomično istinito, niti istinito niti neistinito, uglavnom neistinito, u potpunosti neistinito) zbog poboljšanja kvalitete i učinkovitosti mjerenja te boljeg i lakšeg razumijevanja javnosti ocjene su reducirane na tri (točno, niti točno niti netočno, netočno).
