Videoigre su u veoma kratkom vremenskom periodu dostigle veliku popularnost. U današnjem digitalnom svijetu, videoigre su postale dio svakodnevnog života pojedinca. Njihov temelj predstavlja interaktivan program koji zabavlja i opušta korisnika.
Iako su prva istraživanja o videoigrama i njihovom značaju stavljala fokus na negativne učinke videoigra posebice za djecu i adolescente, novija istraživanja naglašavaju i pozitivan utjecaj na igrače. Atraktivnosti videoigra nalazi se u činjenici da predstavljaju spoj stvarnog svijeta i mašte, odnosno pretvaraju ljudsku maštu u stvarnost čiji je glavni akter i korisnik sam.
Peter Nikken i Jeroen Jansz (2007, prema: Plenković, Plećaš, Brstilo Lovrić, 2023: 62) navode da postoje tri različite strategije pomoću kojih roditelji mogu regulirati igranje videoigara sa svojom djecom: igranje videoigara zajedno kao promišljeno djelovanje ili više kao neformalna prisutnost, potom kao kritična rasprava o video igrama i posljedično prihvaćanje ili odbijanje sadržaja (aktivno posredovanje) te uvođenje pravila ponašanja, uključujući zabranu određenih igara (restriktivno posredovanje).
Osim uloge razonode, videoigre mogu biti korištenje i u svrhu edukacije i obrazovanja. Porast lažnih vijesti i dezinformacija te otežava identifikacija te suzbijanje istih potaknulo je kreatore videoigrica da oblikuju igre u kojima će korisnici razvijati kritičko razmišljanje te unaprjeđivati sposobnosti i vještine prepoznavanja obmanjujućeg i manipulativnog sadržaja.
Bad news game ime je videoigre u kojoj je korisniku, to jest igraču dodijeljena uloga kreatora dezinformacija i lažnih vijesti. Kroz igru pojedinac uči o taktikama i alatima širenja dezinformacija i lažnih vijesti, preciznije rečeno ova videoigrica pomaže osobi u prepoznavanju manipulativnih sadržaja, a uz nju je dostupan i priručnik za edukatore. Ova igra je nastala kao produkt suradnje istraživača sa Sveučilišta Cambridge te studija za video igre, a sadrži šest komponenti koje su ključni dio dezinformacija i lažnih vijesti, to jest: lažno predstavljanje, emocije, polarizacija, zavjera, diskreditacija i trolanje.
BBC iREPORTER još je jedna videoigra oblikovana s ciljem prepoznavanja vjerodostojnih izvora, informacija i sadržaja. Korisnik videoigre u istoj poprima ulogu novinara, a njegova svrha je istražiti najnovije vijesti i prikupiti informacije pritom nailazeći na raznovrsne, vjerodostojne i lažne izvore, poruke i videozapise.
Provjeri svoje znanje o povezanosti video igrica i dezinformacijama:
Cilj kviza je pomoći korisnicima platforme naučiti više o povezanosti video igrica s dezinformacijama.
Ovaj kviz osmišljen je u sklopu projekta „Unaprjeđenje kulture provjere činjenica“ kojeg provodi HUOJ u suradnji s medijskim stručnjacima iz Lider media te Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku potporu Europske unije – NextGenerationEU.
*Plenković, M., Plećaš, M. i Brstilo Lovrić, I. (2023). VIDEOIGRE KAO SOCIJALIZACIJSKI ČIMBENIK: ŠTO KAŽU RODITELJI?. Media, culture and public relations, 14 (2), 54-67.
