Marin Piletić (HDZ) u emisiji Demontaža Nove TV emitirane 2. travnja 2024. navodi: “U proteklih 8 godina mandata vlade HDZ-a prosječna plaća narasla je za 65 posto kroz kontinuirano porezno rasterećenje što ćemo i nastaviti.” (Izvor: Demontaža, 23:25 minuta).
Prema podacima Državnog zavoda za statitiku (Statistici u nizu – Plaće) prosječna bruto plaća u 2016. godini iznosila je 1029 eura, a u siječnju 2024. 1695 eura. Računali smo postotni rast i prema računici koju smo upotrijebili rast je od 64,7 posto. Stoga, izjava je POTPUNO ISTINITA.
No, istražili smo i kontekst. Prema navodima Darka Šeperić, izvršnog tajnika za javne politike, projekte i edukaciju pri DZS-u koji je također izračunao da je nominalno povećanje za 67 posto, ali je naveo i da „kumulativna stopa inflacije za isto razdoblje iznosila je međutim 28 posto, što znači da je realan rast prosječne plaće iznosio 39 posto“.
– To međutim ni približno ne znači da je za toliko porastao životni standard, jer su cijene hrane i ostalih osnovnih životnih potrepština rasle puno više od opće stope inflacije. Drugi problem je što ne znamo dovoljno o tome kako je taj statistički zabilježen rast plaća distribuiran među različitim skupinama radnika. Ono što znamo je da još uvijek imamo ogroman broj radnika s vrlo niskim plaćama, te mnogo onih kojima plaće nisu rasle za stopu inflacije, ili čak uopće – istaknuo je Šeperić.
Rast plaća posljednjih nekoliko godina uzrokovan je prvenstveno stanjem na tržištu rada, nastavlja on, odnosno nedostatkom radnika, a ne nekim posebnim mjerama ekonomske politike, politike zapošljavanja ili politike plaća, koja u Hrvatskoj uopće ne postoji. Dakle, za taj rast plaća, prema Šeperićevim riječima, nije zaslužna Vlada, osim eventualno u mjeri u kojoj nije uspjela zaustaviti iseljavanje. Pritom treba reći, dodaje, i da je većina zemalja u okruženju u istom razdoblju zabilježila jednak ili čak veći rast prosječne plaće od Hrvatske.
– Ključni problem je međutim nedostatak bilo kakve politike plaća i posvemašnje nerazumijevanje tog pojma uopće, uslijed čega su dobici u rastu plaća često nelogično i nepravedno distribuirani među različitim skupinama radnika. Iako plaće dominantno određuje tržište, država može i treba stvarati okvir u kojemu se to događa, te pratiti i po potrebi usmjeravati ta kretanja, te pritom voditi računa o tome što smatramo društveno prihvatljivim i pravednim kad se radi o odnosima i rasponima plaća za pojedina radna mjesta i sektore. Naša Vlada nažalost to uopće ne razumije, ali zato povremeno poduzima mjere, primjerice na području porezne politike, koje kratkoročno doduše povećavaju prihode radnika, ali dugoročno štete rastu bruto plaća – zaključio je Šeperić.
Kako smo računali postotni rast:
Postotni rast=(Stara vrijednostNova vrijednost−Stara vrijednost)×100
Gdje je:
• Nova vrijednost: Prosječna bruto plaća u siječnju 2024. (1695 eura)
• Stara vrijednost: Prosječna bruto plaća u 2016. godini (1029 eura)
Postotni rast =(1695−10291029)×100=(10291695−1029)×100 Postotni rast =(6661029)×100=(1029666)×100 Postotni rast ≈0.647×100≈0.647×100 Postotni rast ≈64.7%≈64.7%
Dakle, prosječna bruto plaća je porasla za otprilike 64.7% od 2016. do siječnja 2024. godine.
