Teorije zavjere definiraju se kao neutemeljene ideje te uvjerenja bez podržavajućih dokaza da određenim procesima i događajima upravlja grupa bogatih i moćnih ljudi u tajnosti. Pojedinci šire teorije zavjere iz više razloga, jednako kao i dezinformacije te lažne vijesti. Dio vjeruje u istinitost podataka i informacija teorija zavjere stoga ih dijele kako bi proširili „vijest“, dok ih drugi kreiraju i dalje prenose zbog manipulacije javnosti, nanošenja štete, financijske ili političke koristi. Teorije zavjere pružaju utjehu, odnosno nude objašnjenja kompleksnih događaja, situacija ili procesa čija tumačenja i obrazloženja nisu jednostavna za razumjeti pružajući lažan osjećaj „kontrole“ i „sigurnosti“. Navedena potreba za razumijevanjem određenih procesa te njihova kontrola posebice je izražena u vremenima kriza i nesigurnosti poput pandemije COVID-19 te ratnim zbivanjima. Također, teorije zavjere „pripomažu“ ljudima da se suoče s velikim događajima kao što je pandemija ili iznenadna smrt poznate osobe. Ponekad je ljudima teško razumjeti da veliki, globalni događaji imaju normalan, običan, objašnjiv uzrok.
Teorije zavjere imaju negativne i destruktivne posljedice na društvo te potiču širenje dezinformacija, kreiranje panike te utječu na porast nepovjerenja u državne, javne te medijske institucije. Nadalje, utječu na povećanje osjećaja nesigurnosti pojedinca te potiču nasilno i agresivno ponašanje.
Jadranski opservatorij za digitalne medije (ADMO) proveo je istraživanje o dezinformacijama u Hrvatskoj na temu Tko vjeruje u teorije zavjere i za koga oni glasaju na izborima? Rezultati istraživanja pokazuju da osobe mlađe životne dobi, s nižim obrazovnim statusom, desnih ideoloških usmjerenja te niskog povjerenja u znanost i tradicionalne medije često više vjeruju u teorije zavjere. Nadalje, rezultati istraživanja pokazuju novi zabrinjavajući trend koji ukazuje na rast broja pojedinaca koji sve više vjeruju teorijama zavjere. Sudionici istraživanja u najvećem su postotku označili političare kao primarne kreatore i distributere lažnih vijesti i informacija, nakon čega slijede društvene mreže te novinari i urednici medija, korporacijski lobiji, a na posljednjem mjestu nalaze se sami teoretičari zavjera.
Detaljna provjera informacija te razvoj i podizanje svijesti o važnosti kritičkog promišljanja izuzetno je bitno u vremenu dezinformacija, lažnih vijesti, misinformacija i teorija zavjere. Prilikom analiziranja sadržaja od izuzetne je važnosti provjeriti izvor informacije kako bi mogli identificirati lažni, manipulativni i obmanjujući sadržaj od istinitog i provjerenog. U kontekstu borbe protiv dezinformacija te teorija zavjere važnu stavku predstavlja kritičko razmišljanje koje omogućava pojedincu prepoznavanje neprovjerenih tvrdnji od onih koji su temeljeni na dostupnim dokazima.
Provjeri svoje znanje o teorijama zavjere na:
Cilj kviza je pomoći korisnicima platforme naučiti što su teorije zavjere i kako ih prepoznati.
Ovaj kviz osmišljen je u sklopu projekta „Unaprjeđenje kulture provjere činjenica“ kojeg provodi HUOJ u suradnji s medijskim stručnjacima iz Lider media te Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku potporu Europske unije – NextGenerationEU.
