Razvoj digitalne tehnologije te sve veća zastupljenost interneta u svakodnevnom životu obilježila je suvremeno doba. Internet je omogućio brži i jednostavniji pristup informacijama, samostalno generiranje sadržaja od strane korisnika (user-generated content), razvoj novih poslovnih zanimanja te novih oblika zabave te olakšao komunikaciju. Internet je veoma brzo postao sve značajniji u ljudskome životu, a dan bez istoga postao je nezamisliv. Međutim, s daljnjim razvitkom različitih digitalnih alata te porasta broja stranica i internetskih domena kontrola nad istima je postala otežana. Nemogućnost adekvatne provjere informacija i izvora, neadekvatna zaštita osobnih podataka, krađa osobnih podataka te ne mogućnost osiguravanja privatnosti, cyberbullying te govor mržnje postaje sve veći problem društva digitalnog doba. Upravo zato, sigurnost na internetu postala je važna tema, posebice sigurnost djece i mladih u virtualnom svijetu.
Osobni podaci podrazumijevaju informacije o pojedincu kao što su ime, prezime, broj telefona, osobni identifikacijskih broj, adresa prebivališta/boravišta, broj bankovnog računa te slično. Neoprezno dijeljenje osobnih podataka s nepoznatima ili njihovo objavljivanje na internetu i društvenim mrežama može za produkt imati negativne i ozbiljne posljedice kao što je krađa osobnih podataka. Osobni podaci dragocjeni su izvor cyber kriminalcima/prevarantima koji ih koriste za ostvarivanje određene financijske ili druge materijalne dobiti te manipulacije i ucjene. Kako ne bi postali žrtva internetske manipulacije potrebno se zaštiti. Kreiranje jakih lozinki za profile ili aplikacije na internetu može u nekom stupnju zaštiti osobne podatke i onemogućiti njihovu krađu. Jaka lozinka podrazumijeva kombinaciju znakova i slova, odnosno velikih i malih slova, brojeva te posebnih znakova kao što su zvjezdica (*), ljestve (#) ili slično. Nadalje, potrebno je paziti prilikom otkrivanja i dijeljenja osobnih podataka. Zaprimanje sms poruke, poruke na društvenim mrežama ili mail-a u kojem se traži potvrda osobnih podataka ili odavanje broja bankovnih kartica potrebno je detaljno provjeriti jer može biti riječ o prijevari. U posljednje vrijeme svjedoci smo mnogobrojnih internetskih prijevara u kojima se pojedinci pretvaraju da su ovlašteni servisi, banke, predstavnici ministarstva ili daleka rodbina. Također, neprovjerene dokumente i datoteke od nepoznatih te neovlaštenih izvora nije poželjno otvarati zato što postoji određeni rizik od štetnog i neželjenog sadržaja te krađe podataka. Na internetu postoji mnogo različitih domena i stranica koje su lažne te kreirane s ciljem određene koristi ili obmane korisnika. Sve je veći broj stranica koje se oglašavaju ili promoviraju kao ovlaštene internetske trgovine ili posrednici brendova, a u realnosti korisnik nakon narudžbe nikada ne zaprimi naručeni i plaćeni proizvod ili proizvod koji pristigne ne odgovara karakteristikama proizvoda kojeg je naručio. Kako pojedinac ne bi postao žrtva ovakve vrste internetskih prijevara potrebno je detaljno provjeriti podatke stranice te url stranice. Također, još jedan način zaštite osobnih podataka na društvenim mrežama je prihvaćanje zahtjeva i poruka samo od prijatelja ili poznanika, odnosno ljudi koje pojedinac poznaje.
Nadalje, cyber napadi imaju devastirajuće posljedice za pojedince, ali i organizacije. S obzirom na to da svjetske organizacije i institucije raspolažu velikim brojem osobnih podataka pojedinaca često su meta hakerskih napada s ciljem ostvarivanja financijske dobiti stoga je izuzetno važno educirati zaposlenike te uložiti u različite mehanizme i alate očuvanja sigurnosti. Kontinuirana edukacija građana o prepoznavanju sumnjivih e-mailova i sms poruka kojima se nastoje pridobiti osobni podaci omogućit će njihovo lakše raspoznavanje i smanjiti rizik od krađe osobnih podataka.
Provjeri svoje znanje o zaštiti osobnih podataka na internetu na:
Cilj kviza je pomoći korisnicima platforme naučiti kako se zaštiti od krađe podataka na internetu.
Ovaj kviz osmišljen je u sklopu projekta „Unaprjeđenje kulture provjere činjenica“ kojeg provodi HUOJ u suradnji s medijskim stručnjacima iz Lider media te Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku potporu Europske unije – NextGenerationEU.
