Na društvenim mrežama i internetskim domenama te preglednicima svaki dan objavljuje se na stotine informacija i vijesti što korisnika dovesti do nerazumijevanja te neraspoznavanja važnih od nevažnih vijesti. Sadržaj na internetu može potencijalno sadržavati dezinformacija ili lažne vijesti, a neoprezno dijeljenje i proširivanje takvog sadržaja može za rezultat imati ozbiljne i negativne posljedice za društvo. S obzirom na navedeno potrebno je prije dijeljenja pročitanog sadržaja s drugima – prijateljima, članovima obitelji – analizirati te kritički promisliti o sadržaju i podacima koji se navode u članku.
Identifikacija pouzdanih izvora u online okruženju temelji se na analizi dostupnih podataka – impresuma, autora, organizacije, institucije, fotografija/videozapisa. Članak u kojem autor nije potpisan jedan je od prvih indikatora nepouzdanosti, to jest da postoji mogućnost da članak prenosi vijest koja nije istinita. Također, jedan od indikatora potencijalno obmanjujućih i manipulativnih vijesti su pravopisne i gramatičke pogreške te neobične rečenične strukture. Nadalje, ako nisu dostupni ostali podaci o medijskoj organizaciji, datumu i vremenu objave postoji mogućnost da je članak napisan i objavljen s ciljem manipulacije ili iskrivljavanja realnosti. Pojedinci često preko svojih profila na društvenim mrežama dijele vijesti sa svojom zajednicom, međutim samo zato što je netko iz kruga bliskih ljudi podijelio vijest ne mora značiti da je vijesti istinita, možda ona/on nije analizirao navedene podatke te je zbog neznanja ili ne pažnje podijelio lažnu vijest ili dezinformaciju.
Također, na društvenim mrežama postoje lažni profili koji su izrađeni s ciljem obmane ili manipulacije javnosti. Kao što je prethodno spomenuto, sve je važnije provjeriti datum objave s obzirom na nove algoritme društvenih mreža gdje postoji mogućnost ponovnog dijeljenja starih informacija kao novih. Nadalje, potrebno je provjeriti postoji li na drugim internetskim domenama i stranicama još članaka iste tematike. Ako je vijest globalna i važna, zasigurno će je objaviti nekolicina medijskih organizacija na svojim službenim stranicama. Evaluacija sadržaja, odnosno provjera vjerodostojnosti sadržaja i izvora informacije ne uključuje samo analizu informacija, već obuhvaća i analizu dostupnih fotografija i videozapisa, naslova te izjava. Bombastični naslov privlači pažnju korisnika, međutim često je takav naslov samo clickbait ili senzacionalistički članak. Problem predstavlja korisnikovo čitanje isključivo naslova, a ne cijelog članka i teksta što posljedično može dovesti do nerazumijevanja informacije u potpunosti i nenamjernog širenja lažnih informacija i dezinformacija.
Provjeri svoje znanje o procesu provjere izvora i vjerodostojnom izvještavanju na:
Cilj kviza je pomoći korisnicima platforme naučiti prepoznati vjerodostojnost u medijskom izvještavanju.
Ovaj kviz osmišljen je u sklopu projekta „Unaprjeđenje kulture provjere činjenica“ kojeg provodi HUOJ u suradnji s medijskim stručnjacima iz Lider media te Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku potporu Europske unije – NextGenerationEU.
