Trenutno obnaša dužnost zamjenika ravnatelja Agencije za elektroničke medije i zamjenika predsjednika Vijeća za elektroničke medije. U studiju Algebre kroz razgovor s Andrejom Čović Vidović usredotočio se na predstavljanje rada regulatornih tijela te njihov značaj.
Sve je započelo s razvojem interneta, pa je važno osvrnuti se na njegovu evoluciju. „Kada se internet počeo razvijati, pristup njegovu oblikovanju i nastanku bio je gotovo romantičan, s uvjerenjem da ga treba prepustiti slobodnom razvoju u nereguliranom prostoru, bez ograničenja. Početkom 2000-ih godina cijeli je svijet zauzeo blagi pristup internetu, promatrajući ga kao nešto novo i drugačije. (…) No, zamislimo da u bankarskom, financijskom ili energetskom sektoru nemamo regulatora. Povijest je pokazala da čovječanstvo treba neku vrstu regulacije. U svakoj industriji postoji regulator, po mogućnosti neovisno tijelo koje nadgleda njezino djelovanje. (…) Primjerice, kada ne bismo imali dogovor da crvena boja na semaforu znači ‘stani’, a zelena ‘kreni’, to bi bio primjer nedostatka regulacije“, objašnjava Tomljenović.
Govoreći o važnosti regulacije, spomenut i Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija. „S obzirom na to da Kodeks nije obvezujući, teško je od subjekata na tržištu očekivati da zanemare vlastite interese i djeluju isključivo u korist građana“, istaknuo je Tomljenović.
Razgovor se odvijao u okviru projekta koji je dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a obuhvaća investicije, mjere i ulaganja u vrtiće, infrastrukturu i druge ključne segmente. Postavlja se pitanje u koji dio ovog plana spada projekt provjere činjenica (fact-checking). „Agencija ne provodi ovaj projekt samostalno; provode ga dva tijela – AEM i Ministarstvo kulture i medija, pri čemu je ideja o projektu potekla upravo iz ovih institucija. Projekt je iniciran tijekom prvog vala pandemije, kada su dezinformacije bile izrazito raširene, s ciljem da pomogne građanima i javnosti u lakšem provjeravanju informacija i prepoznavanju točnih podataka“, objasnio je Tomljenović.
Dodao je: „Tijekom tri godine provedbe projekta proveli smo temeljna istraživanja kako bismo odredili način rada i smjer daljnjeg razvoja. Studija koju su izradile profesorice Marijana Grbeša Zenzerović i Iva Nenadić pruža sveobuhvatan pregled ključnih tema, uključujući problem dezinformacija, transformaciju medija, utjecaj i ulogu društvenih mreža te položaj novinarstva.“
Za kraj, naglasio je kako su medijska pismenost i razvoj kritičkog razmišljanja ključni te da je važno prilagoditi medijsko obrazovanje različitim dobnim skupinama.
Poslušajte podcast i saznajte više o važnosti regulatornih tijela u borbi protiv dezinformacija i očuvanju kvalitete medijskog prostora saznajte zašto je medijska pismenost ključna u današnjem informatičkom dobu.
Robert Tomljenović završio je dodiplomski studij novinarstva i diplomski stručni studij Upravljanja poslovnim komunikacijama. Svoju novinarsku karijeru započeo je na Radiju 101 u ulozi novinara i urednika vijesti, a potom se okušao u ulozi urednika i voditelja na televiziji. Jedan je od programskih utemeljitelja mreže lokalnih televizija pod nazivom Vijestima dana CNN-a koje su 2000. godine dobile godišnju nagradu HND-a. Za BCC World je prvobitno radio kao dopisnik, a zatim i kao urednik. Okušao se i u ulozi producenta na serijama “Veliki brodolomi Jadrana”, “Bumerang” i “Počivali u miru”.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.