O projektu

Autor: Maja Kočiš, HUOJ
event 30.03.2024.

U suvremenom svijetu, dezinformacije se često mogu identificirati tijekom govora različitih političara za vrijeme izbornih kampanja, a služe kao snažno oružje manipulacije kojem se jednostavno može iskriviti percepcija biračkog tijela. Cilj  dezinformacija izrečenih kroz političke kampanje je najčešće uvjeravanje javnosti u određenu političku agendu ili diskreditiranje druge političke opcije. Projekt Hrvatske udruge za odnose s […]

U suvremenom svijetu, dezinformacije se često mogu identificirati tijekom govora različitih političara za vrijeme izbornih kampanja, a služe kao snažno oružje manipulacije kojem se jednostavno može iskriviti percepcija biračkog tijela. Cilj  dezinformacija izrečenih kroz političke kampanje je najčešće uvjeravanje javnosti u određenu političku agendu ili diskreditiranje druge političke opcije.

Projekt Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) “Unaprjeđenje kulture provjere činjenica” kojeg provodi u suradnji s profesionalcima iz Lider media i stručnjacima s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu usko je povezan s nacionalnim i europskim inicijativama za suzbijanje dezinformacija i jačanje demokratskih procesa.

Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NN 78/21): Projektne aktivnosti temelje se na odluci Vlade Republike Hrvatske o sustavu upravljanja i praćenja provedbe aktivnosti unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. Ovaj plan postavlja okvir za različite inicijative koje će podržati oporavak društva, uključujući i borbu protiv dezinformacija.

Projekt “Unaprjeđenje kulture provjere činjenica” usmjeren je na suzbijanje dezinformacija u kontekstu izbora, promicanje slobodnih i poštenih izbora, a temelji se na multidimenzionalnom pristupu rješavanja problema i to kroz:

1.​ Suzbijanje dezinformacija u kontekstu izbora

Projekt posebno naglašava važnost provjere medijskih činjenica tijekom izbornih ciklusa, s obzirom na nepovjerenje u tradicionalne medije i institucije. Kroz četiri izborna ciklusa pratit će se gospodarske i ekonomske teme te će se obraditi netočne tvrdnje, a zatim dekonstruirati i provjeriti od strane stručnjaka, što odražava i zahtjeve Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

2.​ Suradnja s Europskom komisijom

Projektni prijedlog usklađen je s preporukama i politikama Europske komisije za borbu protiv dezinformacija, uključujući preporuke Stručne skupine na visokoj razini za lažne vijesti i dezinformacije na internetu te Akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja. To potvrđuje angažman u suzbijanju dezinformacija na nacionalnoj i europskoj razini.

3. ​Promicanje slobodnih i poštenih izbora

Projekt se također usmjerava na promicanje slobodnih i poštenih izbora, što je u skladu s ciljevima Europske komisije za jačanje demokratskih procesa. To uključuje edukaciju građana o dezinformacijama te jačanje slobode medija kroz aktivnosti partnerskih organizacija.

4.​ Multidimenzionalni pristup rješavanju problema

Projektni prijedlog prepoznaje važnost multidimenzionalnog pristupa u rješavanju problema dezinformacija, što se podudara s preporukama Europske komisije. To uključuje povećanje transparentnosti djelovanja online platformi, promicanje medijske pismenosti, razvoj alata za borbu protiv dezinformacija te zaštitu pluralizma i održivosti medijskih sustava.

Kroz ove veze, projekt “Unaprjeđenje kulture provjere činjenica” pokazuje svoju integraciju s nacionalnim i europskim inicijativama za jačanje demokratskih procesa, suzbijanje dezinformacija te promicanje transparentnosti i medijske pismenosti.

Javnost – odnosno birači trebaju biti oprezni prema “informacijama” koje se plasiraju u javnost i koje nepromišljeno konzumiraju. Identifikacija i provjera dezinformacija i informacija prvi je korak protiv borbe s dezinformacija i predstavlja određenu odgovornost prema zajednici i društvu. Edukacije javnosti kako prepoznati i suzbiti mehanizme brzog i lakovjernog širenja dezinformacija veoma su važne te omogućuju integritet demokratskih procesa.

Projekt će dugoročno omogućiti oblikovanje kvalitetnog novinarstva i osnaživanje otpornosti društva na dezinformacije.

Ovaj projekt ima za cilj doprinijeti razvoju mehanizma i procesa provjere informacija u medijskim redakcijama te kreirati različite medijske i edukativne sadržaje za jednostavnije i bolje prepoznavanje dezinformacija te borbu protiv istih. Projekt se provodi u partnerstvu s medijskim profesionalcima iz Lider Medije i stručnjaka iz akademske zajednice s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a financiran je od strane Europske Unije. U sklopu projekta provjeravat će se informacije s područja ekonomije i gospodarstva koje će biti plasirane u javnost tijekom izbornih kampanja kroz izjave, debate, intervjue, službene programe i objave na društvenim mrežama.

Obuhvaća praćenje četiri izborna ciklusa koji su pred nama kao dio superizborne 2024. godine, odnosno izbora za zasupnike u Hrvatski sabor (parlamentarni izbori), izbori za zastupnike u Europski parlament, predsjedničke izbore i lokalne izbore. Kroz izborne cikluse, istraživači će pratiti i obrađivati izjave i tvrdnje izrečene za vrijeme kampanje prilikom čega će se utvrđivati njihova istinitost. Izjave će biti podvrgnute dvostrukoj provjeri, a potom označene kao netočne – točne i objavljene na novo kreiranoj platformi Točno.hr koja je dostupna svim građanima. Projekt će dugoročno omogućiti oblikovanje kvalitetnog novinarstva i osnaživanje otpornosti društva na dezinformacije. U sklopu projekta bit će organizirane različite edukacije i predavanja s ciljem unaprjeđivanja postojećeg znanja medijskih stručnjaka, redakcijskih procesa i mehanizama, vjerodostojnog izvještavanja te jačanje medijske pismenosti opće populacije. Predviđeno trajanje projekta je 24 mjeseca, a obuhvaćat, osim tematske provjere informacija i različite edukativne aktivnosti u 6 županija i 7 gradova.