Na programu HTV4, 15. svibnja 2024. godine, emitirano je predstavljanje kandidata Domovinskog pokreta za europski parlament u Studiu 4. Za vrijeme predstavljanja, novinar HRT-a uputio je pitanje Stephenu Nikoli Bartulici: „Trebali li hrvatske poljoprivrednike zaštiti od uvoza jeftine hrane iz EU? Troši li po vama Hrvatska ispravno novac iz EU fondova? Jesmo li dobili samodostatne poljoprivrednike OPG?“
Stephen Nikola Bartulica naveo je da: „Dakle, Hrvatska sve više troši na poticaje u poljoprivredi, a naša proizvodnja je u padu.“ (Izvor: Predstavljanje kandidacijske liste Domovinskog pokreta, 9:48 minuta).
Izjava je NITI TOČNA NITI NETOČNA.
Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi u 2023. iznosit će 1.901 milijun eura, što je pad od 1,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje biti smanjena za 7,4 posto i iznosit će 3.005 milijuna eura.
Bruto dodana vrijednost procjenjuje se na 1.563 milijuna eura. U odnosu na prethodnu godinu očekuje se pad od 9,0 posto. Uloženi rad u poljoprivredi u odnosu na prethodnu godinu pao je za 0,1 posto. Na smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje najviše je utjecao pad cijena žitarica, za 43,0 posto, odnosno pad cijena pšenice, za 48,6 posto, i kukuruza, za 44,5 posto.
Međutim, potrebno je naglasiti kako nije sve u padu. Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da j stočna proizvodnja porasla je za 14,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost svinja porasla je za 22,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećana je proizvodnja jabuka za 18.718 tona. Povećana je i proizvodnja ostalog voća: mandarina, za 1.482 tone, i lješnjaka, za 416 tona, te ostalog povrća: kupusa, bijeloga i crvenoga, za 3.681 tonu, luka i češnjaka, za 3.159 tona, lubenica, za 2.158 tona, dinja, za 1.903 tone, salate, za 916 tona, cvjetače i brokule, za 808 tona, graha, za svježe zrno i mahune, za 763 tone, cikle, za 753 tone, i graška, za svježe zrno i mahune, za 748 tona. U 2023. u usporedbi s 2022. proizvodnja šljiva smanjila se za 4.722 tone. Smanjena je i proizvodnja ostalog voća: višnji, za 1.749 tona, kruški, za 1.398 tona, breskva i nektarina, za 962 tone, jagoda, za 823 tone, trešanja, za 790 tona, oraha, za 743 tone, marelica, za 404 tone, i smokvi, za 134 tone, te ostalog povrća: rajčica, za 5.162 tone, krastavaca i kornišona, za 4.739 tona, mrkve, za 2.209 tona, paprike, za 720 tona i poriluka, za 424 tone.
Točno je da izravne potpore za poljoprivredu rastu.
Prema Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za proizvodnu 2023. godinu isplata je izvršena u studenom i prosincu te je odobreno i isplaćeno 211,4 milijuna eura. Za proizvodnu 2022. godinu za mjere izravne potpore (osnovno, zeleno, preraspodijeljeno plaćanje, plaćanje za mlade poljoprivrednike, program za male poljoprivrednike, proizvodno vezane potpore i mjere državne potpore za osjetljive sektore) odobreno je ukupno 185,1 milijun eura.
Uz to, na stranicama Ministarstva poljoprivrede navedene su potpore koje se dodjeljuju putem europske Zajedničke poljoprivredne politike te se može zamijetiti njihovo proširenje u razdoblju od 2023. godine do 2027., odnosno može se zaključiti da se na poticaje troši više.
