Međutim, nova digitalna tehnologija omogućila je i brže te jednostavnije širenje lažnih vijesti te manipulativnih i obmanjujućih informacija što je postalo ozbiljan društveni problem.
Dezinformacije su lažne ili obmanjujuće informaciju koje su smišljene, iznesene i šire se radi stjecanja ekonomske koristi ili namjernog zavaravanja javnosti te koja može naškoditi javnom interesu. Objave i članci temeljeni na lažnim informacijama, upakirane da izgledaju kao vijest, s ciljem da zavaraju čitatelje radi financijske, ideološke ili druge dobiti smatraju se lažnim vijestima. Misinformacije su pogrešne, lažne ili obmanjujuće informacije koje dospiju u javni prostor i njime se šire bez loše namjere, već zbog nečije naivnosti, nedovoljnog znanja, nedovoljne provjere, brzine, straha i drugih razloga koji nisu povezani s namjernim ostvarivanjem koristi i uzrokovanjem štete.
Lažne vijesti, misinformacije i dezinformacije imaju ozbiljne i destruktivne posljedice na sve aspekte društva kao što je pojava informacijskog poremećaja te moralne panike. Otežana identifikacija i distinkcija vjerodostojnih od obmanjujućih informacija predstavlja jedan od ključnih izazova za informirano građanstvo i demokratske procese što su dva preduvjeta za stvaranje zdravog i funkcionalnog društva. Upravo zato, na razini Europske unije donesen je Kodeks djelovanja protiv dezinformacija kojim je utvrđena daljnja potreba razvoja informacijske pismenosti što podrazumijeva vještine pretraživanja, procjene i korištenja informacija na kritički način.
Lažne vijesti i dezinformacije važno je prepoznati kako ne bi i sami „pali“ pod njihov utjecaj (primjer infodemije koja je nastupila tijekom pandemije COVID – 19) te vođeni neznanjem širili lažne informacije koje mogu naštetiti određenom pojedincu, kompaniji, organizaciji te društvu u cjelini. Istraživanja pokazuju da su umirovljenici i djeca u najvećoj mjeri skloni vjerovati prikazanim informacijama bez daljnje i detaljne provjere.
Provjeri svoje znanje o dezinformacijama i lažnim vijestima na:
Cilj kviza je pomoći korisnicima platforme prepoznati lažne vijesti i dezinformacije.
Ovaj kviz osmišljen je u sklopu projekta „Unaprjeđenje kulture provjere činjenica“ kojeg provodi HUOJ u suradnji s medijskim stručnjacima iz Lider media te Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku potporu Europske unije – NextGenerationEU.
