Na službenoj stranici HRT-a, s danom službenog početka izborne kampanje za predsjednicu/ka Republike Hrvatske 11. prosinca 2024. godine, emitiran je isječak iz večernjeg dnevnika, u kojoj kandidat stranke MOST, Miro Bulj navodi: „Ne mogu prihvatiti da trgovački lanci imaju najveću dobit. Da je skuplja hrana u Hrvatskoj tih stranih trgovačkih lanaca tri puta veća nego u država iz kojih dolaze. Da naše blagajnice imaju manje plaće 3 puta nego u državama od kud dolaze ti trgovački lanci.“ (Izvor: Vijesti HRT https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pocela-sluzbena-kampanja-vec-se-prvog-dana-zaostrilo-11905562, 3:00 minuta).
Istražili smo navedenu izjavu te smo utvrdili da je NEISTINITA.
Dio izjave o tome kako trgovački lanci imaju najveću dobit je poopćen i bez utemeljenja. Sektor igara na sreću ima najveću profitabilnost s udjelom bruto dobiti od 32,5% u ukupnim prihodima, dok bankarski sektor slijedi s 31,2%. Dakle, iako trgovački lanci ostvaruju visoke prihode, banke su profitabilnije kada se gleda omjer dobiti u odnosu na prihode.
Nadalje, prema izračunu Lidera koji je rađen u sklopu priloga ‘1000 najvećih’, na temelju podataka Fine, prosječna stopa dobiti trgovačkih lanaca u Hrvatskoj u 2023. godini je 4,3 posto. Lider je stopu dobiti računao dijeljenjem bruto dobiti kroz ukupne prihode, a u obzir je uzeo 95 najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj prema prihodima. U usporedbi s ostalim sektorima, trgovina – maloprodaja je prema visini stope dobiti na 39. mjestu. Najveću stopu dobiti ostvaruju tvrtke u financijskom posredovanju, odnosno banke, i to 42,6 posto. Stoga ovaj dio izjave nije točan.
Dio izjave prema kojem su cijene hrane u stranim trgovačkim lancima u Hrvatskoj tri puta veće nego u njihovim matičnim zemljama također nije točan. Prema analizi Hrvatske narodne banke (HNB), cijene identičnih proizvoda u DM-u u Hrvatskoj su u prosjeku 16% više nego u Njemačkoj, dok su u usporedbi s Italijom, Austrijom i Slovenijom niže za 7%, 1,6% i 2,4%. Prema podacima Eurostata, cijene hrane u Hrvatskoj dosežu 101% prosjeka EU-a, dok je ukupna razina cijena na 76% prosjeka EU-a.
Točnost dijela izjave o plaćama nije moguće utvrditi, no moguće je indirektno procijeniti. U prosjeku, plaće u Hrvatskoj su približno 1,5 do 2 puta niže nego u zemljama poput Njemačke ili Austrije. Međutim, važno je napomenuti da razlike u plaćama ovise o mnogim čimbenicima, uključujući troškove života, porezne sustave i opće gospodarske uvjete u svakoj zemlji.
